|

Priča o Bahti, tamnoputoj robinji iz Bosanskog Šamca koja je služila i djeda Alije Izetbegovića

Priča o Bahti, tamnoputoj robinji iz Bosanskog Šamca koja je služila i djeda Alije Izetbegovića
36
Klix.ba
3.6.2019. u 13:02
152
komentara
36

dijeljenja
Priča o Bahti, tamnoputoj robinji iz Bosanskog Šamca koja je služila i djeda Alije Izetbegovića
O Bahti, afričkoj djevojčici koju su oteli trgovci robljem, pisala je beogradska "Pravda" 1938. godine. Bahta je prodata u Istanbulu nakon čega stiže u Bosanski Šamac. U Bosanskom Šamcu je 1910. godine oslobođena, a do kraja života služi u porodici Alijage Izetbegovića.
Tekst je napisan nakon Bahtine smrti. Bahta je 35 godina živjela u Bosanskom Šamcu. Za njenu smrt se brzo pročulo jer je ona za ovo malo mjesto značila senzaciju svojim rasnim porijeklom i mistikom u koju je ona samu sebe uvijala.

"Crnkinja Bahtijar, ili kraće Bahta, nije dala da je sagleda nijedno strano oko, naročito ne muško, pa čak i ako je taj muškarac musliman, kao što je i sama bila", navodi na početku ovog interesantnog teksta autor, u nastavku opisujući životni put te bivše robinje porijeklom iz Afrike.

Kada je imala osam godina Bahta je odvedena iz svog sela, negdje iz centralne Afrike, nakon čega je dospjela u ruke trgovaca robljem. Kada je imala 15 godina na istanbulskom trgu kupila ju je Šefike-hanuma, žena Hadži-Ahmeta iz Posavine.

Robinja Bahta je trebalo da bude drugarica njihovoj kćerki Hasibi.

"Kada se Šefike-hanuma doselila u Bosanski Šamac, dovela je i Bahtu. Ona je već bila zrela. Postala je navika i potreba kućna. Poznati duh osmanlijskog demokratskog postupanja s poslugom nije ni nju ostavio odbačenom i prezrenom. Ona je uvedena u društvo, išla je uz svoju drugaricu, pila s hanumama crnu kafu i šerbet, brinula se o hanuminoj djeci", navodi list.

Foto: Politika Foto: Politika


Bahta je oslobođena 1910. godine. Budući da više nije bila robinja, imala je kuću. Udala se 1920. godine za putujućeg hodžu Ahmet-efendiju. Ubrzo je ostala trudna, no dijete je bilo nažalost mrtvorođeno. Naredne godine razvela se od Ahmet-efendije nakon čega je nastavila penzionerski miran život.

Njena drugarica iz djetinjstva Hasibe-hanuma udala se za Agu, sina Alijage Izetbegovića (uglednog i bogatog trgovca iz Šamca, dugogodišnjeg gradonačelnika ovog mjesta, inače djeda osnivača SDA Alije Izetbegovića), nakon čega Bahta počinje da se brine o njihovoj djeci Refike-hanumi i Ahmetu.

Alijaga Izetbegović rođen je u Beogradu, a u Bosanski Šamac se doselio 1860-ih godina. Izetbegovići su se u Srbiji prezivali Jahići, a u Bosni uzimaju prezime po nekom svom pretku Izet-begu. U Šamcu se Alijaga počeo baviti trgovinom, a imao je nadimak Biogradlija. Punih 28 godina bio je gradonačelnik ovog mjesta. Familija Izetbegović bila je toliko bogata da je u vrijeme dok je Alijaga bio gradonačelnik Šamca posjedovala oko 100 kuća. Alijagin unuk osnivač stranke SDA Alija Izetbegović rođen je u Šamcu 1925. godine, navodi se u knjizi "Monografija Bosanskog Šamca" Nikše Nezirovića.


"I kad su djeca došla pod tutorstvo Alijagino, ona vodi o njima brigu, hoće čak da im određuje budućnost, iako to nije bila njena dužnost. Naravno, tu ona nije rješavala, ali je naivno smatrala da smije da se brine o svemu tome, jer je vežu tolike veze s porodicom i jer ih voli. Naročito je voljela Ahmeta", navodi list.

Bahta tj. Arapka, kako su je prozvali, nije htjela da je svijet posmatra, da je ispituje i da joj se čudi pa se zato sklanjala i ljutila. Naročito nije htjela da je vide muškarci, jer je bila vrlo pobožna muslimanka.

"Veliki događaj je bio kad bi ona sjedila u kakvoj avliji čija taraba (sve muslimanske tarabe su vrlo visoke i neprozirne) ima pukotinu kroz koju može da se vidi Arapka, ali da ona ne zna", piše "Pravda".

Kad se Refike-hanuma udala za ovdašnjeg uglednog advokata Džafera Mehmedagića, Bahta je i dalje ostala uz nju.

No vremenom je počela obolijevati, što ju je sve više ozlovoljavalo. Prvi znaci sušice bili su tu. Bahta je govorila, osim bosanskog, i turski i arapski jezik, a ono po čemu je također ostala upamćena jeste što je spremala prekrasna jela s istoka.
Budući da je oboljela od sušice, Refike-hanuma i njen suprug htjeli su je odvesti ljekaru. No Bahta je odbijala. Pristala je da joj dođe ljekar tek kada je već bilo kasno.

"Ona nije sa sobom odnijela tajnu o svojoj zemlji i o svom prezimenu, jer ni ona sama nije to znala", navodi se na kraju teksta objavljenog u beogradskoj "Pravdi" 14. oktobra 1938. godine, piše Mondo.ba.
Prijavi grešku


Komentari (152)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...