magazin
143

Pogledajte fotoreportažu "Idila u Švedskoj"

Klix.ba
Foto: Edin Baltić
Foto: Edin Baltić
Fotograf Edin Baltić je napravio odličnu fotoreportažu iz švedskog grada Varberga koju je, sasvim opravdano, nazvao "Idila u Švedskoj". Fotoreportažu donosimo u saradnji s portalom Fotografija.ba.

"Jedno poslijepodne zaputim se u centar da pokušam fotoaparatom zabilježiti i prenijeti dinamiku ovog malog grada na jugu Švedske. Nakon skoro 4 km pješačenja skinem ruksak s leđa i počnem montirati aparat na stativ,te tražeći daljinski okidač borim se sa nekoliko zapetljanih kablova. Naposlijetku, pošto sam sve postavio i odabrao kadar, od realizacije je ostala samo zamisao jer, iako ne tako intenzivna, skandinavska kiša je kao led hladna, a ja bez odgovarajuće odjeće. Odlučio sam da odem do obliznjeg kafića. U međuvremenu sam uzeo i kutiju cigareta. Naručim jedan mali espreso i gledajući kroz prozor razmišljam - kutija cigareta 55kr, kafica 34kr... skupo, skupo me koštao neuspio dnevni izlet u grad i to bez ulova.

Grad je nastao krajem 13. stoljeća oko utvrde koju su Danci digli 1280. godine. Naime, utvrdu je napravio danski grof Jacob Nielsen pošto je pobjegao iz rodne Danske jer ga je tadašnji danski kralj proglasio krivim za ubistvo svog prethodnika, Erika V od Danske. Utvrda je nazvana (Varberg) Wardbergh, što otprilike znači brdska izvidnica, po čemu će ovaj grad kasnije dobiti svoje ime. Nedugo potom, ovaj danski teritorij će postati dijelom Norveške da bi tek u 17. stoljeću pripojen Švedskoj Kraljevini.

Negdje na pola puta između Malmea na jugu i Geteborga na sjeveru, dva najveća švedska grada poslije Štokholma, ovaj lijepi gradić danas je prvenstveno poznat po svojim pjesčanim plažama, kao i po tome što je nedaleko od njega, u mjestu Grimeton, dvadesetih godina prošlog stoljeća napravljena jedna od najstarijih radio stanica na svijetu koja je danas uvrštena na UNESCO listu. Mnogi turisti iz Norveške dolaze u Varberg na odmor, radi ljepote i dobrih uslova za surfanje, ali i zbog finansijskih razloga jer je Švedska osjetno jeftinija od svog zapadnog susjeda.

[VSLIKA HREF="http://fotografija.ba/wp-content/uploads/2013/12/Varberg_by_Edin_Baltic.pdf"]1[/VSLIKA]

Klikni na sliku da vidiš fotoreportažu

Vrijedi napomenuti i to da obalu, podno varberške tvrđave, krasi tzv. 'hladni bazen' koji je bio prvobitno izgrađen 1866. da bi, nakon što je uništen u jednoj od velikih oluja, bio obnovljen 1903. i konačno restauriran u prvobitni oblik 1993.. Kallbadhuset, kako se zapravo zove, za kupače je otvoren 1996. godine, a poznat je po tome što se u njemu muškarci i žene kupaju odvojeno jer je običaj da se kupaju goli.

U okolini grada postoji mnoštvo parkova prirode i rezervata sa svojim endemskim vrstama flore i faune. Skoro pa u samom gradu, nalazi se jedan takav park prirode - Goteren, a malo sjevernije, na poluostrvu Aspevik nalazi se još jedan. Dok sam hodao stjenovitim obalama svo vrijeme sam zamišljao vikinge. Ne znam zašto.

"Švedi“ dosta vode računa o očuvanju okoline tako da se mnogo ulaže u reciklažu. Nekoliko kilometara sjeverno od Varberga postoji fabrika papira koja svoju proizvodnju bazira isključivo na recikliranom drvetu. U poredjenju s našom, infrastruktura i saobraćaj su daleko ispred napredniji Mnogo ljudi iz ovog grada radi stotinjak kilometara sjevernije, u Geteborgu i svaki dan koristi željeznicu za prijevoz. Pošto vozovi idu brzinom od nekih 140km/h na poslu si za nešto malo više od pola sata. Vrijedi napomenuti i to da je mjesečna karta univerzalna, tj. da vrijedi za sve vrste javnog prijevoza tako da kada izađeš na željezničkoj stanici presjedanjem u tramvaj ne moraš kupovati novu kartu.

Boravak u Varbergu smo iskoristili i za sportske aktivnosti tako da je moja kćerka odigrala i jedan teniski turnir u Kungsbaku, nedaleko od Geteborga. Dok je igrala jedan od mečeva sjetila se da je zaboravila bocu s vodom koja je ostala na terenu na kome je prethodno igrala. Trknem do terena, ali u međuvremenu je počeo drugi meč tako da sam otišao do obližnje prodavnice da joj kupim flaširanu vodu. Međutim, flaširane vode nema nikako jer „Švedi“ isključivo piju gradsku vodu iz česme koja je savršena! Naime, Švedska je jedna od vodom najbogatijih zemalja na svijetu s mnoštvom jezera koja su zapravo zaostavština ogromnih glečera iz Ledenog doba.

I tako, sedmica prođe u, što bi rekli, sekundi, a pošto percepcija prolaska vremena zavisi od kvaliteta istog zaključak je da je bilo prelijepo. Posljednjeg dana uranak je bio prije šest sati i uz malo čaja, malo kafice te provjeru da li je sve spakovano uključujući i obavezne sendviče krenuli smo put aerodroma. Tamo smo se pozdravili sa voljenima do sljedećeg, ugodnog, susreta. Dok sjedamo u avion i vežemo se, pomalo smo nervozni jer krećemo kući. Poslije nekoliko sati kapetan saopštava da se spustamo na tuzlanski aerodrom, a kroz prozor ugledasmo dobro poznate prljave obrise naše fabrike struje - naše drage termoelektrane koja, osim što pokreće tuzlanske kućanske aparate, poprilicno 'boji 'i 'začinjava' naš zrak. Baš tad se sjetih one fabrike papira u Varou kojoj je švedski Zakon zagađenje poluciju sveo na minimum striktnim odrebama o filterima. Eh, pomislio sam, kad bi se makar i 20% truda u odnosu na daleku Švedsku, uložilo u očuvanje zdravlja i kvalitete života ljudi kod nas - gdje bi nam kraj bio", napisao je Baltić.