{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Rambo Amadeus: Najvažnije je biti ekonomski nezavisan, u korporaciji si poslušni šaraf koji ne smije da prdne

31.1.2016. u 21:16
99
123
Rambo Amadeus: Najvažnije je biti ekonomski nezavisan, u korporaciji si poslušni šaraf koji ne smije da prdne
99
Rambo Amadeus: Najvažnije je biti ekonomski nezavisan, u korporaciji si poslušni šaraf koji ne smije da prdne
Multimedijalni umjetnik, tekstopisac i muzičar Rambo Amadeus u martu dolazi u Sarajevo gdje će nastupiti u Kamernom teatru 55 i na Jahorini i izvesti muzičko-scenskih performans pod nazivom "Veče glomazne poezije".
"Rambo Amadeus na pozorišnim daskama čita, recituje, prepričava i 'pripjevava' najglomaznije tekstove iz svog impozantnog opusa.

Maestro Ivan Aleksijević, vješto prateći vratolomne promjene tema, raspoloženja i tempa, prati ga na klaviru, ali i svojim više nego duhovitim komentarima 'dodaje gas' ravnopravno veslajući u ovom 'dvojcu bez kormilara' za koji se zapravo i ne zna kuda je krenuo, gdje i kad će stići, vodeći samo računa da se zadrže elegancija, brzina i udobnost plovidbe.

"Veče glomazne poezije" prerasta u jedinstvenu furioznu predstavu koja kroz lakonski, slikovit i nepretenciozan način hirurški precizno secira društvo i pojedinca koji pokušava u njemu opstati i pronaći parče svoje sreće.

Kod publike izaziva sasvim pomiješana osjećanja. Salve smijeha, skandiranje, gromoglasni aplauzi, ali i tuga i zabrinutost miješaju se stvarajući vrhunski napitak, stvoren po drevnom receptu proporcionalnog miješanja Šećera i Bibera. Hit", opis je Rambovog performansa iz Zvezdara Teatra.

Muzej starih i zaboravljenih miljea



Za Klix.ba Rambo Amadeus navodi kako ima želju da otvori muzej miljea te uveliko radi na njihovom prikupljanju i poziva i publiku da mu donesu neke od svojih koji im ne trebaju.

"Odlučio sam da sačuvam i otrgnem od zaborava sve miljee do kojih mogu doći te da napravim muzej miljea, na taj način spasim od zaborava jedan segment zaboravljene kulture naroda i narodnosti Balkana. Bio bih vrlo zahvalan kada bi publika na večeri glomazne poezije sve one miljee sa kojima ne znaju šta će, koji su oštećeni, ili prosto zaboravljeni, donesu i na kraju koncerta mi bace milje kao znak da im se predstava dopala. Ja ću znati da sam bio zabavan, a milje će završiti u mom budućem muzeju", kaže Rambo za Klix.ba.



Njegov novi album nosi naziv "Vrh dna", a u njemu, kako kritičari navode, Rambo donosi mješavinu stilova te kombinuje satirične tekstove o sudbini malog čovjeka u vihorima sudbine, lutajući krivudavim bogazama balkanskog društva.

Na upit da li je to isti onaj Rambo Amadeus kojeg znamo ili ovaj put publici donosi nešto novo, naš sagovornik odgovara:

"Ja mislim da je potpuno isto. Presjek stanja društva, karaktera, mentaliteta, odnosa između ljudi, plus malo šege muzike, ritma i to je to. Ko ne voli moju dosadašnju muziku, neće voljeti ni ovaj album".

Navodi kako su humanizam, socijalna pravda, i žal za socijalizmom stvari koje će ga uvijek intrigirati i nikad neće prestati da ga inspirišu.

Bolje je prodavati kestene i kokice na ulici nego raditi u korporaciji



Komentarišući noviju ex yu muzičku scenu, kao i imena koja ga fasciniraju, Rambo govori:

"Balkan je odličan što se muzike tiče, ima svašta, hajde da počnemo od Halke, to je fenomenalno, pa Bojan Zulfikarpašić, Matija Dedić, Tamara Obrovac, Šule Jovović, Ante Gelo, Elvis Stanić, Vasil Hadžimanov... To je jazz, to uglavnom pratim, a od rocka Letu Štuke, Disciplina Kičme... naravno, ima i tu dobrih mlađih, ali sačekajmo malo da vidimo da li traju, jer je teže trajati nego napraviti dobru prvu ploču".

Na upit o tome šta smatra presudnim faktorom za to da čovjek ostane svoj, vjeran vlastitim principima, idealima i vjerovanjima, a da se vremenom ne prilagodi i ne upadne u "mašinu" svakodnevnice te kako zapravo ostati svoj i biti individualac u vremenu u kojem živimo, Amadeus odgovara:

"Najvažnije je biti ekonomski nezavisan. Ako si ekonomski zavisan, politički si mrtav, to vrijedi jednako i za države i pojedince. Recept je raditi više poslova istovremeno, izmisliti posao koji zavisi samo od vas, bolje je prodavati kestene i kokice na ulici nego raditi u korporaciji koja ima 10.000 zaposlenih. Kad prodaješ kestene, svoj si, imaš svoj stav i mišljenje, u korporaciji si poslušni šaraf koji ne smije ni da prdne. Naročito što te korporativne zgrade nemaju ni prozore, jeste li primijetili - ne može ništa da se otvori kad pustite 'goluba', nego se incident odmah razotkrije. U korporacijama nema demokratije, nego je hijerarhija tvrđa i jača nego u vrijeme feudalizma. Hajde ti nešto prigovori prvome iznad sebe, a kamoli direktoru. Njega ne možeš ni da sretneš, Teže je do njega doći sad nego nekad do Tita".


Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Smatrate li da Sarajevu treba Makova hiža/muzej Maka Dizdara?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: