{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Lavić: Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke naše je pamćenje u posljednjih 500 godina

F
18.11.2017. u 10:39
57
25
Lavić: Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke naše je pamćenje u posljednjih 500 godina
57
Upis u registar Memorija svijeta UNESCO-a Rukopisne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke još jedan je doprinos njenoj afirmaciji kao depozitoriju bošnjačkog pamćenja na ovim prostorima, jer ona predstavlja zaista naše pamćenje u posljednjih 500 godina ocijenio je direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić.
Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke (GHB) i sarajevska Hagada 30. oktobra 2017. godine na Generalnoj skupštini UNESCO-a u Parizu upisani su u registar Memorija svijeta, posvećen pokretnoj svjetskoj kulturnoj baštini, čime je BiH dobila prva dva dobra upisana u taj registar, a ujedno otvorila vrata za nove nominacije iz segmenta pokretnih dobara.

Direktor Lavić je naveo razloge zašto je Rukopisna zbirka, kao kulturno-historijsko bogatstvo BiH, uvrštena u Memoriju svijeta.

Sa hronološkog aspekta, Lavić je pojasnio da se Rukopisna zbirka GHB sastoji od 10.585 kodeksa, odnosno oko 20.000 djela, pisanih na arapskom, turskom, perzijskom, kao i bosanskom jeziku arapskim pismom, tzv. alhamijado književnost.

Što se tematske strukture tiče, Lavić je rekao da su obuhvaćene sve teme koje su se izučavale u vrijeme nastajanja rukopisa, a najveći dio su vjerske teme, Kur'an, tefsir, hadis, islamsko pravo, ali veoma značajan dio je i iz medicine, matematike, astronomije, logike, filozofije i historije, jer su to bili predmeti koji su se izučavali u obrazovnim institucijama, medresama i mektebima, za koje su ti rukopisi pripremani i nabavljani.

"Najstarije djelo koje čuvamo ovdje prepisano je 1105. godine, a riječ je o enciklopedijskom dijelu Oživljavanje islamskih znanosti, od čuvenog islamskog filozofa i teoretičara Muhammeda El-Gazalija. Djelo je prepisano pet godina prije smrti samog autora, i bez ikakve sumnje to je najstariji primjerak rukopisa na svijetu", naglasio je Lavić.

Također, biblioteka u svojoj kolekciji posjeduje i čuva oko 50 drugih djela, prepisanih u 12. stoljeću.

"Rukopisna zbirka sadrži same krune, dragulje islamske kaligrafije, islamske umjetnosti, džuzove, odnosno dijelove Kur'ana, koje je veliki vezir Mehmed-paša Sokolović omogućio da se urade za njegovu džamiju u Sokolovićima, kod Rudog, u 16. stoljeću", ustvrdio je on.

Tu je na desetine vrlo lijepo iluminiranih, ukrašenih, zlatom oivčenih rukopisa koji su nastajali bilo na našim prostorima, bilo diljem islamskoga svijeta a koji su, kako Lavić kaže, u želji da se utoli glad za znanjem i glad za lijepim ovdje doneseni i korišteni u ovdašnjim vjersko-prosvjetnim zavodima i objektima.

"Hoću da istaknem još jedan dragulj, a to je Kur'an Fadil-paše Šerifovića, koji je on naručio kao urnek za Gazi Husrev-begovu džamiju da bude primjer iz kojeg će se prepisivati ostali primjerci Mushafa, kako ne bi došlo do grešaka u svijetu, jer se velika pažnja posvećivala očuvanju i identičnosti teksta Kur'ana. Prepisan je polovinom 19. stoljeća, 1849. godine u Mekki od dagestanca", naveo je Lavić.

Urađen je reprint ovog izdanja, tako da ova, istina "blijeda kopija", krasi vitrine i rafe kuća, biblioteka i zbirki.

"Ono što posebno ljubomorno čuvamo i na što smo posebno ponosni su djela Bošnjaka, ljudi koji su se dolaskom osmanske političke uprave na naše prostore krajem 15. stoljeća, uključili u kulturno-civilizacijski krug islamske kulture i civilizacije te počeli pisati djela", podvukao je on.

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci se čuvaju na stotine djela napisanih rukom naših ljudi, kaže Lavić, bilo da su to prepisi, komentari ili originalna djela, poput Ali-dede Bošnjaka, Abdulaha Bosnevija, Mustafe Ejubovića - Šejh Juje, Ibrahima Opijača, Hasana Kjafije Pruščaka i drugih mislilaca, filozofa, teologa, muftija kadija, ljudi koji su obnašali najveće funkcije državne, vjerske, naučne, u prostranom osmanskom carstvu.

Ukazao je posebno na djelo "Historija Bosne" ("Tarihi Diyari Bosna") čuvenog Saliha Sidki Hadžihuseinovića Muvekkite, a prijepis je radio Muhamed Enveri Kadić. Sastoji se od 30 svezaka, oko 10.000 rukom pisanih stranica bh.historije od polovine 14. do prve polovine 20. stoljeća, a u kojoj se nalaze stotine fermana, berata, kratkih risala, različitih događaja ubilježenih, a u vezi su sa historijom naroda koji žive na ovim prostorima.

Također je tu i ljetopis Mula Mustafe Bašeskije, nastao krajem 18. i početkom 19. stoljeća, koji je u BiH preveden i u autografu sačuvan, kao i zlatom ispisane diplome vrijednih studenata koji su završili škole kod tada najvećih autoriteta u svijetu, donosili su svoje diplome i znanje prenosili na generacije u rodnim krajevima.

"Objavljeno je 18 svezaka kataloga, koji se danas nalaze u svim relevantnim nacionalnim i stručnim svjetskim bibliotekama, tako smo svijetu već pokazali šta se nalazi u tim našim rukopisima, a svaki je sam za sebe unikat, ili djelom ili prijepisom ili uvezom, nekom vlasničkom bilješkom, detaljem, iluminacijom, nečim je on unikat, nema dva potpuno ista rukopisa", potcrtao je direktor GHB.

Osim toga, dodaje on, "u vrijeme kada su ovdje puhali neki drugi vjetrovi", kada je gorila Nacionalna i univerzitetska biblioteka sa blizu milion naslova, Orijentalni institut i uništeno 5.290 rukopisa, pred naletima tih različitih stremljenja Gazina biblioteka i Islamska zajednica u BiH pristupili su mikrofilmovanju rukopisa, nakon čega je zbirka digitalizirana, i ona se danas u takvoj formi nalazi na različitim destinacijama u svijetu.

Stoga, naglasio je Lavić, upis u registar Memorija svijeta kruna je priznanja ili dar i Gazi Husrev-begovoj biblioteci povodom njenog 480 rođendana i kontinuiranog rada, ali ističe da je to i "kruna naših nastojanja da svijetu damo na uvid i korištenje ono što imamo, da otvorimo naše zbirke, da ih učinimo svjetski relevantnim, kao što i jesu, ali su bile vijekovima zatomljene".

"To je afirmacija biblioteke, kao nezaobilaznog izvora u izučavanju naše kulturne historije, ne samo Bošnjaka nego i svih naroda koji su živjeli na ovim prostorima. To je afirmacija i BiH kao zemlje sa rijetkom multikulturalnom dimenzijom. Na ovim prostorima utočište su našli rukopisi, ispisi, mišljenja i ideje sa različitih strana svijeta, od Perzijanaca, Arapa, Turaka i drugih naroda koji su živjeli u tom političkom, kulturno-civilizacijskom krugu i svoje ideje stavili na papir. One su različim putevima i na različit način našle smiraj ovdje", zaključio je direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić u intervjuu za Fenu.

To blago danas se čuva u adekvatnim, savremenim prostorima, te upis u registar Memorija svijeta predstavlja sretan završetak lijepe priče o rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke.

Registar Memorija svijeta uspostavljen je 1997. godine u cilju očuvanja dokumentarne baštine od svjetskog značaja. Do sada je u njega upisano 348 stavki koje uključuju dokumente, rukopise i bibliotečku, muzejsku i arhivsku građu ili kolekcije.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Hoćete li gledati novu "Audiciju"?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: