|

Smirna Kulenović: U Sarajevu još ima humora, dobrih svirki i kvalitetne filmske produkcije

Smirna Kulenović: U Sarajevu još ima humora, dobrih svirki i kvalitetne filmske produkcije
237
Lejla Kajić
25.10.2019. u 22:36
51
komentara
237

dijeljenja
Smirna Kulenović: U Sarajevu još ima humora, dobrih svirki i kvalitetne filmske produkcije Foto: Ajla Salkić
Smirna Kulenović je mlada umjetnica, kustosica i aktivistica koja svojim umjetničkim radom i performansima šalje snažnu poruku o apsurdnosti sistema u kojem živimo i ukazuje na važnost kritičkog razmišljanja.
Smirnu smo sreli u Pozorištu mladih Sarajevo tokom snimanja BBC-jevog programa "The Arts Hour On Tour". U ovoj emisiji o umjetnosti, koja istražuje savremenu kulturu u velikim gradovima širom svijeta i koja ima više od 97 miliona slušatelja širom svijeta, Smirna je govorila o stanju kulture i društva u BiH.

BBC-jev interes za kulturu u Sarajevu dvije decenije nakon završetka rata



"Iznenadila sam se kada sam prije nekoliko mjeseci dobila poziv urednika BBC-ja, najviše zato što sam definitivno najmlađa učesnica ovog programa i još uvijek na početku svoje umjetničke prakse. No, rekli su mi da su o mom radu čitali u magazinu Courtauldian koji objavljuje Institut za Umjetnost u Londonu, a koji je prije nekoliko mjeseci objavio opširani članak i intervju o mom radu izloženom na festivalu savremene umjetnosti u Italiji – Fuori Visioni. Također, ove godine sam predstavljala Bosnu i Hercegovinu na Bijenalu savremene umjetnosti Coventry u UK, gdje su također pronašli moj posljednji rad 'Meditation I: Cellular Automata', zvučnu instalaciju koju sam kreirala uzimajući za uzor pravila, tj. inteligenciju prirode - princip ćelijskog automata", započinje priču naša sagovornica.

Opisuje nam snimanje BBC-ja i priča o produkcijskom timu koji je činio veliki broj ljudi. Tonski tehničari, inžinjeri za svjetlo, producenti i urednici samo su dio cijele priče koja je počela puno prije oktobarskog snimanja u Pozorištu mladih u Sarajevu.

"Očekivano, sve je bilo maksimalno profesionalno te smo imali i priliku savjetovati njihove urednike o najvažnijim tematskim fokusima naše domaće kulturno-umjetničke scene. Imala sam i čast biti njihova voditeljica za prvi dio emisije 'Culture Cab', gdje sam ih po svom izboru odvela na tri lokacije od kulturnog značaja za mene – nedavno obnovljeni Memorijalni park Vraca, ARS AEVI i galeriju Brodac", priča nam.

Kulenović kaže kako je BBC odabrao Sarajevo kao jednu od lokacija za snimanje ovog programa upravo zato što su željeli predstaviti našu domaću umjetničku scenu kao primjer scene koja na kreativan način opstaje, uprkos nedostatku institucionalne i finansijske podrške, uprkos generalnom nedostatku publike za određene vrste umjetnosti.



"Bilo im je važno pokazati šta se to dešava u Sarajevu više od 20 godina nakon završetka rata – neku novu energiju, duh i volju za kreacijom. Naravno, da su došli deset godina ranije, mislim da bi scena bila puno šira i bogatija, budući da je puno bendova sada već prestalo djelovati, a puno umjetnika/ca napustilo Bosnu i Hercegovinu", objašnjava Kulenović.

Dodaje kako je ipak izrazito sretna jer je ekipa koja je snimala emisiju poslala poruku o tome kako Sarajevo i dalje opstaje, kako i dalje postoji kreativni humor, dobra svirka i kvalitetna filmska produkcija.

"Toga ima, bez obzira na to što smatram da se kvalitetna umjetnička scena danas ne može porediti s onim što je na ovom prostoru postojalo prije deset, 20 ili 30 godina. Ali moj cilj nije bio žaliti se na ono što više ne postoji, već govoriti o novim mogućnostima koje proizilaze iz stanja u kojem se nalazi naša država u kreativnom pristupu svim problemima, u potrebu da se uvezujemo s međunarodnom scenom i dovodimo kvalitetne umjetnike/ce, kustose/ice i fondove u Bosnu i Hercegovinu, te učinimo koliko možemo da se Sarajevo ne uguši u poplavi ove sveopće apatije u koju je zapalo naše društvo", ističe.

Od krađe pasoša do kreiranja novog projekta i neobičnog performansa



Kulenović je na snimanju BBC-jeve emisije spomenula svoj projekt "Someone Washed My Face" koji je nastao na osnovu njene tetovaže "Ništa" koju nosi na ruci.

Foto: Ajla Salkić Foto: Ajla Salkić


"To je moj lični podsjetnik na činjenicu da se ne želim izjasniti kao 'Nešto' u ovom našem besmislenom nacionalističkom sistemu, ne želim čak ni da se izjasnim kao 'Ostali', budući da to također implicira sve vrste diskriminacije. Zbog ovog odbijanja uvijek sam imala problema s institucijama, dokumentima i slično – pa tako i dobijanjem novih dokumenata nakon popisa stanovništva", kaže.

Priča nam kako joj je prošle godine ukraden pasoš koji je nepoznata osoba nakon krađe pokušala falsifikovati tako što je fotografiju iz njega obrisala kiselinom. Kad je pasoš pronađen s obrisanom fotografjom, kaže, to je zapravo bio najbolji pokazatelj o besmislenosti identiteta koje nalažu sistemi, države i granice.

"Poslije toga, iz još apsurdnijih razloga, nisam mogla dobiti novi pasoš ni narednih osam mjeseci pa sam na Festival savremene umjetnosti Fuori Visioni u Italiji poslala svoju uvećanu fotografiju 'obrisanog' lica iz ovog pasoša, zajedno s performansom koji se zove 'Sorry, I couldn’t Make It', čija poenta je bila u tome da me publika čeka, a ja, naravno, ne mogu doći, jer nemam pasoš", objašnjava nam.

Apsurdnost bh. sistema beskrajna je inspiracija za umjetnike



Kulenović zatim otkriva da joj apsurdnost sistema u kojem živimo predstavlja izvor beskrajne inspiracije. Mogla bi, kaže, biti ljuta, pasivna i depresivna, ali ipak bira da sve to pretvori u umjetničku energiju i transformiše u kritički rad koji potiče ljude na razmišljanje.

"Veseli me što su komentari na vrstu umjetnosti kojom se ja bavim, ali i generalno mnoge druge vrste, barem smiješni onoliko koliko su glupi. Moj rad je interdisciplinaran, multimedijalan, pa tek onda konceptualan. Ne može se porediti razumijevanje bilo kojeg od ovih pojmova kod publike u BiH i publike širom svijeta, gdje imam priliku izlagati i raditi posljednjih godina. Kod nas se očekuje da umjetnici i dalje slikaju portrete tetki, zalazak sunca iznad Starog Mosta ili eventualno da prave izgravirane bakrene džezve. Baviti se bilo čim širim od toga se kod nas uglavnom karakteriše kao 'vidi ove što se glupira', 'ne zna šta će od sebe', 'a mogla bi se dobro udat' i slično.", kaže Kulenović.

Upravo zato što živimo u apsurdnom sistemu i vremenu važno je ne biti pasivan i pružiti otpor na svakom nivou, a ne samo umjetničkom. U suprotnom šaljemo poruku da se slažemo s takvom ideologijom i principima na kojima počiva, smatra umjetnica. Potrebno je raditi na kreaciji novih modela života, istakla je.



Priču zaključuje najavljujući projekte kojima se planira baviti u narednom periodu. Inspirisana je da, pored pankerskog i kritičkog pristupa umjetnosti, nastavi raditi i na onom duhovnom, ali i da nastavi istraživati oblasti tehnologije i sound-arta.

"Na osnovu ovog, ali i projekta u Lisabonu, kroz koji sam godinu učila koristiti neuronske mreže i artificijelnu inteligenciju za kreaciju umjetnosti, uspjela sam dobiti i šansu da novi postgraduate studij nastavim na prestižnom programu koji su pokrenuli kustosi ARS Electronice u Linzu, gradu Media Arta, a koji nam nudi da po jedan semestar provedemo i na drugim institutima za tehnologiju i umjetnost; u Londonu, Los Angelesu i Japanu. Program je počeo prije mjesec i zaista uživam učeći od vodećih svjetskih umjetnika u ovim oblastima", kaže Kulenović pred kraj razgovora.

Dodaje kako joj je velika želja doktorirati u ovoj oblasti i zatim se vratiti u BiH te pokrenuti instituciju koja će spajati nauku, tehnologiju i umjetnost u izlagačkom i edukativnom smislu. Vjeruje da je došlo vrijeme da svoju energiju usmjeri na razmišljanje o sasvim drugačijoj budućnosti, umjesto pesimizma.
Prijavi grešku


Komentari (51)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...