U ponedjeljak 6. 3. 2017. sa početkom u 19:30 sati, East West Centar u saradnji sa Narodnim pozorištem Sarajevo, publici će omogućiti da uživa u koncertu za kalvir i glas koji je komponovao Danijel Žontar "Pjesme o vodi, hljebu i ljubavi” u režiji Harisa Pašovića.
Danijel Žontar je komponirao izuzetan koncert. Nadahnuto se upustio u kompleksnu strukturu koja kreće od inspiracije izvornim balkanskim pjesmama i razvija se u minimalistički lirski i dramski muzički izraz. Impresivno je i pijanističko umijeće Danijela Žontara koje koncertu daje jedinstvenu ličnu dimenziju. Zajedno sa vrhunskom sopranisticom Aidom Čorbadžić, istražio je poseban način pjevanja na Balkanu i oni su ovaj stil doveli na nivo klasične izvedbe. Taj novi klasični pjevački stil, koji smo počeli osvajati u ovom koncertu za glas i klavir, Danijel Žontar je nazvao balkando.
U utorak, 7. 3. 2017. u 19:30h, na maloj sceni En Face očekuje nas drama Aleksandra Radunovića “Leptir”, u režiji Emira Zumbula Kapetanovića. U predstavi igraju Sanela Pepeljak, Ermin Sijamija i Aleksandar Seksan.
Dramski tekst "Leptir" ima jednostavnu strukturu s klasičnim dramskim zapletom, te poštuje Aristotelovska pravila jedinstva (vrijeme, mjesto i radnja). Ovaj, tako reći, školski primjer drame, daje glumcu mogućnost da svoja glumačka umijeća iznesu u prvi plan. Bez mnogo vanjskih sredstava, prevelike scenografije i bez mnogo korekcija šminke i maske daje mogućnost glumcu da otjelovi lik od krvi i mesa – stavljajući u prvi plan emociju. Ovakav tekst je savršen odabir za malu scenu kamernog tipa kakva je mala scena Narodnog pozorišta Sarajevo. Tekst govorio o otuđenosti unutar porodice, uslijed nedostatka komunikacije, a to je problem mnogih današnjih porodica. Komunikacija unutar porodica danas se obavlja putem mobitela, kompjutera i drugih sredstava komunikacije koja ne uključuju prisustvo stvarne emocije. Stoga su ovakve predstave danas potrebnije, nego ikada ranije.
U srijedu, 8. 3. 2017. bit će izveden balet “Omer i Merima” u režiji i koreografiji Belme Čečo – Bakrač na muziku Đele Jusića po libretu Gradimira Gojera. Kostime za predstavu uradila je Amna Kunovac Zekić, dok scenografiju potpisuje Emir Geljo.
U predstavi sudjeluju solisti i ansambl Baleta NPS, uz našeg gosta iz Beograda Milana Rusa koji će utjeloviti ulogu Omera, hor Opere NPS, učenici III i IV razreda Osnovne muzičke škole "Mladen Pozajić" i Sarajevska filharmonija kojom će dirgovati Aida Jažić.
Balet “Omer i Merima” možete pogledati i narednog dana u četvrtak 9. marta, u 19:30 sati.
Velika i nezaboravna ljubav dvoje mladih opisana u baladi "Omer i Merima" bila je najveća inspiracija za kreiranje ove baletne predstave. Po prvi put na našoj baletnoj sceni donosimo jednu od najpoznatijih i najljepših bosanskohercegovačkih lirskih pjesama koja zasigurno spada u sam vrh najznačajnijih djela naše narodne poezije. Priča je to o čežnji, nadi i očekivanju nikada ispunjenog sna. Balada "Omer i Merima" kao dragulj naše kulturne baštine sinonim je jednog vremena, ali i metafora jedne univerzalne i svevremene ljubavi.
U režijskoj i koreografskoj koncepciji izazov je bio oživjeti bosansku čaršiju s kraja 18. stoljeća i udahnuti scenski život senzualnim likovima ove predstave. Običaji, tradicija, nepisana pravila koja u društvu određuju i uređuju sistem vrijednosti u suprotnosti su sa emocijama i htijenjima glavnih likova u predstavi "Omer i Merima". "Gdje je kompromis i da li ga uopšte ima?", pitanje je koje postavlja predstava. Intriga, nagovještaj i slutnja osnovne su odrednice dramaturgije priče koja kroz bujice košmara i neostvarenih želja nosi likove. U tom kontekstu inspirativne su za baletno uprizorenje emocije Omera i Merime, jer se kroz ples i pokret možda ponajbolje mogu donijeti njihovi najtananiji osjećaji.
U petak, 10. marta, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u 19:30 sati, bit će izvedena komedija "Elizabeta Bam", u adaptaciji i režiji Aleša Kurta. Svako izvođenje komedije "Elizabeta Bam" izaziva oduševljenje kod publike i teatarskih znalaca.
U predstavi igraju: Darja Badnjević, Aldin Omerović, Vedran Đekić, Mediha Musliović, Kemal Čebo, Vedrana Seksan, Leo Šarić, Elma Juković i Merima Lepić. Senzacionalnu scenografiju potpisuje vrsni Osman Arslanagić, a potpis na kostime stavila je Neira Sinanbašić.
Daniil Harms živio je od 1905. do 1942. godine. Bio je satiričar rane sovjetske ere, koristio je nadrealistički i apsurdni stil. Rođen je kao Danil Ivanovič Juvačov, a pseudonim Harms je smislio u srednjoj školi. Koristio je i pseudonime Horms, Čarms i Šardam.
Apsurd, groteska i paradoks karakteriziraju sjajne minijature kojima je Harms izražavao svoj odmak od sumornog staljinističkog i malograđanskog okruženja. Baš takav je i sam tekst "Elizabeta Bam", koji je pri adaptaciji Aleša Kurta postao još začudniji i neobičniji. Obično prilikom iščitavanja nekog teksta tražimo podtekst, ili "čitamo između redova", da bismo ga bolje razumjeli, međutim pri iščitavanju ovog teksta moramo zapravo tražiti tekst i osnovnu bit radnje, buduću da je ono što je napisano i vidljivo zapravo podtekst. Na prvo čitanje shvatiti ćemo da radnje u samom djelu nisu kauzalne, te da je pažnja jednaka pažnji koju ima dijete. Skače se iz začudnog događaja, u još začudniji, te se na taj način gradi svojevrsna poetika, svojstvena Harmsu. Sve to je zadržano i vidljivo i u samoj predstavi.
Najkraće rečeno, predstavu možemo usporediti sa "Alisom u zemlji čudesa". Elizabeta se suočava sa svijetom odraslih, na prekretnici je svog života.Postaje odgovorna za svoje postupke i suočava se sa sistemom koji tu vlada, ali kroz prizmu dječijeg razmišljanja, koncentracije i zaigranosti.
U subotu, 11. 3. 2017. u 19:30 sati bit će prikazana satirična komedija "Prosjačka opera" u režiji Kokana Mladenovića.
Komad Johna Gaya napisan je 1728. godine kao kritika Walpoleove vlade, najkorumpiranje vlade u engleskoj povijesti. Vrijeme Walpoleove vlasti je vrijeme raslojavanja društva na ekstremno bogate i ekstremno siromašne. S jedne strane imate raskoš i sjaj, s druge strane – glad i bijedu. Zakoni postoje, ali se primjenjuju samo na sirotinji. Bogati mogu raditi što hoće, za njih ne postoje sudovi, kazne ili ograničenja. Politička i finansijska elita plete neraskidivu mrežu koja, u spoju sa sudstvom i policijom, caruje svim segmentima društva, uključujući i organizirani kriminal. Sve je na prodaju – ljubav, poštenje, pravda, čast. Sve se prodaje i sve ima svoju cijenu. Zvuči vam poznato? Ne bi trebalo. Dame i gospodo, dobro došli u zemlju gladi, kurvi i kriminala! Dobro došli u London 1728. godine.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
