Bilo je to vrijeme privrednog procvata, više novca i više snova, a s njima i putovanja i nastupa širom bivše države, ali i van nje. Čini se nevjerovatnim, ali jedno malo naselje Vitkovići u okrilju društva je imalo pozorište, folklorne i muzičke sekcije. Rat je razorio bh. gradove, domove i privredu, ali društvo je opstalo.
"Čak i u vrijeme rata kada je bio neizvjestan ljudski život i egzistencija, mi smo imali želju i hrabrost da ne posustanemo. I tada smo slali poruke mira i prkosili razaranju i strahu. U danima najveće opsade grada 1994. organizirali smo proslavu 40 godina KUD-a", priča Safet Gušo, predsjednik KUD-a Azot.
Način da pokažu koliko vole život i pjesmu
To je bio njihov način da pokažu koliko vole život i pjesmu, da promovišu mir i toleranciju, a tokom dugih godina postizali su sjajne uspjehe. Jedan od najvećih je što i danas okupljaju veliki broj mladih ljudi.
"Nemoguće je prebrojati članove koji su dali svoj doprinos u radu KUD-a i sigurni smo da u gradu i užoj okolini ne postoji porodica koja nije na neki način vezana za ovo društvo. Mi smo učestvovali na otvaranju XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, imali smo gostovanja širom svijeta, 30 godina amaterskog pozorišta i veliki broj predstava. Brojna priznanja smo dobili, a najdraža nam je Zlatna plaketa grada Goražda iz 2010. godine. Mi nastavljamo tradiciju dugu 60. godina i sve vrijeme nas vodi prijateljstvo, mi govorimo jezikom mira i ljubavi", kaže Gušo.
Ansambl narodnih igara i pjesama ovog društva jedan je od najreprezentativnijih ambasadora grada na Drini jer su gostovali na gotovo svim kontinentima i desetinama zemalja svijeta.
Safet Gušo je ponosan na činjenicu da upravo ove godine on lično slavi jubilej od 35 godina amaterizma.
Dar od Boga
"To je za mene dar od Boga. Na sreću, postao sam član društva koje je svima dalo više nego što smo mi mogli dati njemu, u kojem sam dio tima za očuvanje tradicije i njegovanje tradicijskih običaja naših naroda, čuvanje folklorne baštine, te najviših kulturnih vrijednosti našeg društva. Bio sam dio ovog tima na otvaranju Olimpijade, gostovao na festivalima u Njemačkoj, Poljskoj, Španiji, Francuskoj, Turskoj i Austriji. Imali smo 21 turneju, kroz 'Azot' su prošle sjajne generacije mladića i djevojaka", priča Safet.
Bio je koreograf u najtežem vremenu, no ističe da je na to posebno ponosan.
"Iako se ratnih godina život u Goraždu svodio na puko preživljavanje, u trenucima kada mnogi nisu vjerovali da je išta pozitivno moguće, za vrijeme najžešćih ofanziva, pokrenuo sam folklornu sekciju koja je održavala probe u prostorijama devastiranog hotela Drina. Na tim probama okupljao se veliki broj djece i omladine, što je za to vrijeme bilo nepojmljivo zbog intenzivnih napada na Goražde, ali to je bio jedan fenomen koji se može objasniti samo jakom voljom za životom. Bio je to naš protest svim ratovima koji se vode bilo gdje", kaže Safet.
Priznaje da je ipak najveće bitke vodio nakon rata.
Zlatna godina
Uspjeli su potpuno obnoviti društvo te ističe da im je 2003. godina ostala upisana zlatnim slovima u historiju KUD-a.
"Najbolji primjer za to je i osnivanje Salona Azot koji za cilj ima očuvanje sjećanja na FAJ Azot, sve dobro što je predstavljao i na dane kulturnog procvata Vitkovića i Goražda. Obnovljena je i muzička oprema, kao i nošnje neophodne za prezentaciju tradicije, igara i običaja, u kojima naši članovi nastupaju", ispričao je.
Za 35 godina u Azotu je bio igrač, koreograf i predsjednik, imao sreću da stekne veliki broj prijatelja širom svijeta.
"Veliku zahvalnost dugujemo prijateljima iz Francuske (Saint Brieuca), Turske, Španije i Njemačke, bez čije nesebične podrške sigurno ne bismo bili gdje smo sada, bez podrške Redže Bekte koji je finansirao mnoge turneje i podržao nabavku muzičke opreme te pomagao na druge načine. I drugi su nam pomagali i mi to pamtimo, hvala im. Veoma je važno to jer kulturno-umjetnička društva i danas su najbolji reprezent jedne zajednice i najaktivniji su nosioci razvoja kulture. Smatramo da se ljudi, generalno, ne samo u ovoj sferi ljudskog djelovanja, trebaju zbližiti, otvoriti svoja srca jedni prema drugima i intenzivirati zajedničke aktivnosti, nastupe i druženja. Pogotovo ovaj dio Evrope treba da bude otvoreniji prema upoznavanju kulture drugih i drugačijih, kako bi se ljudi povezivali na osnovu onoga što im je zajedničko, a izbjegli podjele koje obično nastaju zbog neznanja i predrasuda. Djeca trebaju više da se druže, a na roditeljima je da ih usmjeravaju i da ne dopuste da postanu robovi modernog načina življenja u kojem savremena tehnologija udaljava ljude jedne od drugih i njihove odnose čini ispraznim i neiskrenim. Amaterizam u tom dijelu igra ogromnu ulogu zato što zbližava ljude i oplemenjuje njihovu interakciju", smatra Gušo.
Kaže da je najsretniji na probama folklora gdje bude po dvije stotine djece. "U mnogima od njih prepoznajem buduće lidere i ljude koji će sigurno uraditi još mnogo dobrih stvari za ovaj grad i državu", dodaje.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
