Konferencija o smjernicama za saradnju biblioteka, arhiva i muzeja

Konferencija, koja ima za cilj poticanje saradnje između ovih ustanova u ostvarivanju zajedničke misije zaštite i promocije kulturne i naučne baštine BiH, počela je danas u Sarajevu, a okupila više od 150 stručnjaka iz BiH, Hrvatske, Srbije, Francuske i Rumunije, koji će aktivno učestvovati u 28 izlaganja i dvije radionice.

Kako je za Fenu kazala Amra Rešidbegović, predsjednica BAM-a i pomoćnica direktora Nacionalne i univerzitetske biblioteke (NUB) BiH, konferencijom se želi skrenuti pažnja na postojanje međunarodnih dokumenata i standarda relevantnih za bibliotekarstvo, arhivistiku, muzeologiju i informacijske nauke kojih se treba pridržavati.

"Brojni su problemi s kojima se ove ustanove susreću kao što je pravna legislativa, koja je zastarjela, a pri tome nije ni usaglašena zbog političko administrativne podjele države, dok se ni ona koje je na snazi ne implementira u potpunosti", pojašnjava Rešidbegović.

Savjetnica u Zemaljskom muzeju BiH Marica Filipović istaknula je da i ovaj muzej ima slične probleme počevši od neriješenog statusa do svakodnevnih situacija s kojima se muzej susreće u provođenju svoje djelatnosti jer su ingerencije u oblasti kulture razdijeljene, dodajući da je ipak najveći problem neregulirano finansiranje koje utiče na sve druge aktivnosti muzeja.

Profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Aleksandra Horvat bila je jedna od predavačica, koja je u izjavi za Fenu kazala da Hrvatska ima zakon o knjižnicama iz 1997. godine i on bi mogao proći neku reviziju, ali ono što je u njemu dobro uređeno je to da svaka općina treba da ima svoju knjižnicu, ali, nažalost, to nije slučaj.

"Ipak, ono o čemu bi Hrvatska trebala misliti je digitalizacija, a to trenutno muči i cijelu Evropsku uniju. Kod digitalizacije je problem taj što vi nečiju baštinu ne samo da digitalizirate nego je i postavljate na internet, zato je veliko pitanje kako to pravno urediti", kazala je Horvat.