Uspješna godina
34

Koji umjetnički događaji su obilježili 2022: Mikkelsen na SFF-u, Stingov koncert...

I. S.
Naša umjetnička scena je u 2022. napokon oživjela (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
Naša umjetnička scena je u 2022. napokon oživjela (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
Godinu koja je iza nas su obilježili brojni umjetnički događaji, u koje spadaju premijere filmova, koncert, izložbe i još mnogo toga. Za razliku od pandemijskog perioda, 2022. je našu scenu konačno vratila u život.
Na 28. izdanje Sarajevo Film Festivala stigli su počasni gosti: danski glumac Mads Mikkelsen i američki glumac Jesse Eisenberg, koji su nagrađeni Počasnim Srcem Sarajeva. Mikkelsen je u Sarajevu boravio prvi put, a Eisenberg je ovdje dolazio i ranije.

"SFF je nastao tokom jednog od najtežih perioda u vašoj historiji. Opasnost je vrebala posvuda, a ljudi su se trudili da uprkos svemu festival održe u životu. Oni su pravi heroji. Ponovo ističem da se osjećam počašćeno zbog ove nagrade", rekao je Mikkelsen u razgovoru za Klix.ba.

Eisenberg je naveo da ga je uhvatila panika kada je pred bh. publikom prikazan njegov rediteljski prvijenac "When You Finish Saving The World" zato što nije želio razočarati ljude.

"Uprkos tome, naravno da mi je bilo drago što sam stigao u Sarajevo. Volio bih da ovdje mogu ostati naredni mjesec i moći se u potpunosti posvetiti svakom događaju u okviru SFF-a. Ovako sam sve 'zadatke' morao uraditi u roku od pet dana i konstantno sam u nekoj žurbi", ispričao je.

Na SFF-u je prikazana i radna verzija filma o legendarnom direktoru Energoinvesta Emeriku Blumu rediteljice Jasmile Žbanić. Ona je za Klix.ba kazala da smatra da se u današnjem sistemu obrazovanja ciljano reducira sadržaj koji bi učio mlade o periodu socijalizma i procvatu u kojem je naša država tada bila.

"Generacija rođena poslije rata ne zna za Bluma. Međutim, za mene je to i simptom nečeg drugog. O uspješnoj BiH, o zemlji obrazovanih, progresivnih ljudi, zemlji vizionara, koji su 10 godina nakon Drugog svjetskog rata napravili čudo, više se ne govori. Zašto? Zato da se ne ljudi ne bi zapitali zašto nam je sada tako. Zašto smo najsiromašnija zemlja u Evropi? Zašto više nemamo skoro nijednu svoju banku? Zašto smo rasprodali svoje fabrike? Zašto i ko je odlučio da se naše zajedničko bogatstvo rasproda? Rat je bio i 1945. godine, zemlja mnogo siromašnija, a stradanja veća. Stanovništvo je bilo skoro nepismeno. Kako je moguće da su nakon 20 godina Blum i drugi ljudi napravili takav uspjeh? To treba zaboraviti što prije, da se građanin ne dosjeti", izjavila je.

Još jedan bh. reditelj iza sebe ima uspješnu godinu - Pjer Žalica, koji je predstavio film "Praznik rada". Film prati Armina, koji nakon 10 godina provedenih u Njemačkoj, u gluho doba noći dolazi u BiH. Prvomajski su praznici, tek se oženio i želi da iznenadi oca Fudu. Fude nema, komšija kaže: "Uhapsiše Fudu, ko zna zašto." U mahali je nemir. Fudo je zločinac?! Armin želi doznati istinu, a komšiluk proslaviti Praznik rada.

Uloge tumače: Muhamed Hadžović, Emir Hadžihafizbegović, Admir Glamočak, Boris Isaković, Aleksandar Seksan, Mirvad Kurić, Jasna Žalica, Tatjana Šojić, Dženita Imamović Omerović, Labina Mitevska, Vedran Đekić, Branka Katić, Ermin Bravo, Branimir Popović i Adnan Goro.

Obradovala nas je vijest i da je film "Balada" Aide Begić bh. kandidat u kategoriji za najbolji dugometražni film za nagradu Oscar Američke filmske akademije. Ovo je priča o Merjem-Meri (30), neambicioznoj domaćici i majci djevojčice Mile (8), koja se poslije 10 godina bračnog života vraća u roditeljsku kuću. Ubrzo nakon povratka, Meri shvata da je zarobljena u začaranom krugu provincijskih zakona i pravila, kao i u kompleksnim relacijama između ambiciozne majke i razmaženog mlađeg brata.

Njena nada da će dobiti skrbništvo nad kćerkom je svakim danom sve manja jer nema priliku da nađe stalni posao. Jedino što je čini sretnom, a zbog čega je svi osuđuju, odlazak je na audiciju za film koji se snima u susjedstvu. Uloge u filmu "Balada" ostvarili su: Marija Pikić, Jasna Žalica, Milan Tocinovski, Lana Stanišić, Slaven Vidak, Enes Kozličić, Davor Golubović i Amar Čustović.

Bosanskohercegovačka kinematografija napokon je obogaćena kriminalističkom serijom - Danis Tanović i Aida Begić snimili su "Kotlinu". Priča prati usamljenog policijskog inspektora, kojeg tumači Feđa Štukan, a koji nakon što je pronađeno tijelo u Zemaljskom muzeju, zaranja u današnje Sarajevo kako bi pronašao nestalu Hagadu. Također, pokušava dokazati sebi da grad koji je nekada volio i koji nikada nije smogao snage da napusti i dalje postoji. Pored Štukana, u seriji glume i Ida Keškić, Boris Ler, Izudin Bajrović, Vedrana Božinović, Mario Knezović i drugi.

Veliko interesovanje privukla je i premijera dokumentarnog filma "Sarajevo Safari" slovenskog reditelja Mirana Zupaniča u okviru petog izdanja AJB DOC Film Festivala. On donosi brutalnu priču o slabo poznatom fenomenu "lova na ljude", odnosno bogatim strancima koji su plaćali visoke naknade za priliku da pucaju na stanovnike opkoljenog Sarajeva.

Predstava "Ay, Carmela" je postala dio stalne postavke Otvorenog depoa Historijskog muzeja BiH. Ovo je bio prvi put da je u našoj državi predstava postala dio muzejske izložbe. Definitivno je bila jedna od najposjećenijih u 2022. godini. Glumica Selma Alispahić je više puta držala predavanja o "Ay, Carmeli" te je imala priliku upoznati i učenike osnovnih škola s ovom kultnom predstavom.

"Često čujem rečenicu da tek onda kad čovjek nešto izgubi shvati šta je zapravo imao. Tako je i sa predstavom 'Ay, Carmela'. Mislim da publika itekako osjeća šta je izgubljeno iznenadnim odlaskom jednog od najvećih glumaca kojeg smo imali - Dragana Jovičića. Za mene nijednog trenutka nije postojala opcija da to nastavim igrati s nekim drugim te je stalna izložbena postavka u Historijskom muzeju bila najbolji mogući način da Dragan i predstava nastave da žive. Najviše zbog mladih ljudi koji nisu imali priliku da je pogledaju, sada u muzeju mogu vidjeti snimak predstave, a i zbog ideje antifašizma o kojoj ne smijemo prestati govoriti sve dok dišemo. 'Ay, Carmela' je jedinstven primjer kako umjetnost može i treba biti angažovana. To je važna poruka koju ponesu sa sobom posjetioci izložbe. Godinama je 'Ay, Carmela' obrazovala mlade ljude u estetskom i etičkom smislu i to kroz ovu izložbu nastavlja i danas. Svijet je ljepši i podnošljiviji sa 'Ay, Carmelom'", kazala je Alispahić u intervjuu za Klix.ba.

Predstava "Rechnitz - Anđeo uništenja" rediteljice Sabine Mitterecker, koja je premijerno izvedena u Sarajevskom ratnom teatru (SARTR), jedna je od najznačajnijih u 2022. Radnja ove drame "Rechnitz - Anđeo uništenja" bavi se događajem koji se desio u noći između 24. i 25. marta 1945. godine, kada je grofica Margit von Batthyany, priredila u svom zamku Rechnitz u Burgenlandu gozbu za komšije, velikodostojnike lokalne Nacionalsocijalističke partije, SS oficire.

Vrhunac te noći pijanstva i razvrata bio je masakr nad 180 Jevreja na prinudnom radu. Svi su pobijeni te noći, osim dvojice koji su bili zaduženi za kopanje grobnice. Oni su ubijeni sutradan. U Austriji se o ovom događaju nije govorilo desetljećima. Tragovi zločina su uklonjeni, a masovne grobnice nikada nisu pronađene. Ovaj tekst bez sumnje može povezati Austriju nakon Drugog svjetskog rata i trenutno stanje u regiji, gdje zločini nisu završeni ni desetljećima nakon kraja rata. U predstavi igraju: Selma Alispahić Jelena Kordić Kuret, Dženana Džanić, Sead Pandur i Dražen Pavlović.


Kada je riječ o muzičkoj sceni, Sarajevo se napokon može pohvaliti da je ugostilo svjetsku zvijezdu. Legendarni pop pjevač Sting proslavio je rođendan zabavljajući nekoliko hiljada Sarajlija na koncertu u dvorani Zetra. Prije koncerta muzičar je uživao u turističkim atrakcijama Sarajeva.

"Iznenadio me lakoćom i jednostavnošću. Prilično je otvoren, zaustavio je vozača kako bi se pozdravio na rastanku, a imao je strpljenja za sve koji bi ga sreli na ulici i zatražili fotografiju", rekao je turistički vodič Mak Muranović za Klix.ba.

Historija jugoslovenske muzičke scene ostat će zabilježena u Ex-Yu Rock Centru u Domu mladih na Skenderiji. Izloženo je 200 originalnih artefakata, a suveniri, fotografije, audio i videoeksponati oživjet će pjesme i umjetnike posjetiocima iz Sarajeva i šire. Ex-Yu Rock Centar će u potpunosti biti otvoren 2024. godine. Planirano je nekoliko izložbi, koje će biti realizovane tokom 2023.