Filippo Tattoni-Marcozzi za Klix.ba: Mogao bih provesti život u Sarajevu
Proteklih mjeseci bio je zauzet pronalaženjem informacija o gradu koji je sada njegov dom. Nije mu dugo trebalo da se uklopi, kaže nam, i ističe da bi mogao živjeti u Sarajevu.
"To je prva stvar koju učite kada dođete u novi grad. Veoma sam sretan što je sada ljeto, vrijeme je naprosto savršeno. No, s obzirom na to da volim skijanje radujem se i sljedećoj zimi i upoznavanju svih bh. planina. Sarajevo je slično gradovima na koje sam navikao u Evropi i Italiji, mnogo zgrada, među kojima je i muzej, izgleda slično, sve mi je to blisko i poznato, ljudi su slični evropsko-mediteranskom načinu života tako da je bilo lako uklopiti se u sarajevski način života. Mogao bih živjeti ovdje, samo moramo poboljšati aviosaobraćaj, nedostaje direktnih letova za Italiju. U tom slučaju bih zaista proveo svoj život ovdje", rekao je Tattoni-Marcozzi u razgovoru za Klix.ba.
Fasciniran arhitekturom i spomenicima bivše Jugoslavije
Iako u glavnom gradu BiH boravi kraći period, već je obišao mnoga kulturno-historijska mjesta širom BiH. Svakodnevno, priča nam, uči o historiji, arhitekturi i kulturi bivše Jugoslavije koje smatra jedinstvenim u svijetu.
"Volim otkrivati nove stvari i mjesta, a vi imate raznolikost, bogatu historiju i različite nivoe kulture. Bio sam veoma uzbuđen i sretan što sam posjetio određene spomenike. Svaki put kada vidim spomenik koji je izgrađen pedesetih, šezdesetih ili sedamdesetih godina prošlog stoljeća pomislim kako je to jedinstven jezik i trenutak umjetnosti. Historijski muzej BiH je jedan od predivnih primjera arhitekture tog perioda. Osim toga, bio sam na Kozari i Sutjesci koja oduzima dah. To su ona mjesta koja su magična u bilo koje doba godine i koja imaju jedinstven vizuelni jezik. Još jedna nevjerovatna građevina iz tog perioda je džamija u Visokom", rekao je.
Dok šetamo Botaničkim vrtom Zemaljskog muzeja BiH, Tattoni-Marcozzi ne krije svoje oduševljenje ovom institucijom koja predstavlja historiju svih njenih naroda.
"Nevjerovatno je vidjeti stratifikaciju života, historije i kulture od prehistorijske BiH preko rimskog doba do srednjeg vijeka. Flora i fauna ovog muzeja su savršena kombinacija, a volim i etnografski dio ovog muzeja. Jedna od mojih novih strasti su materijali, historijski tradicionalni kostimi i ručni radovi. Zemaljski muzej BiH ima sjajne primjere tradicionalih kostima", rekao je.
Aktivno prati bh. kulturnu scenu, umjetnike i dizajnere
Od kada je stigao u Sarajevo gotovo da nije održana izložba ni kulturni događaj kojem Filipo Tattoni-Marcozzi nije prisustvovao. Imao je priliku, kaže nam, upoznati mnogo talentovane bh. umjetnike i dizajnere i sreću da neke već može nazvati svojim prijateljima.
"Na samom početku sam upoznao dvoje mladih dizajnera koji su iznimno talentovani i koji su postali moji prijatelji. To su Emina Hodžić iz Kaftan studija koja je veoma talentovana i koja ima izuzetnu energiju zbog koje će, siguran sam, napraviti velike stvari. Drugi je Marko Feher iz Banje Luke koji studira u Londonu, a koji je jedan od najtalentovanijih dizajnera današnjice. Kada je riječ o savremenoj umjetnosti, jedan od najboljih i najzanimljivih bh. umjetnika koje sam upoznao je Radenko Milak iz Banje Luke koji je prije dvije godine predstavljao BiH na Venecijanskom bijenalu. Jedno od mojih omiljenih mjesta je Muzej savremene umjetnosti u Banjoj Luci koji priprema i prezentuje sjajne izložbe koje su na prvoj liniji savremene umjetnosti", rekao je.
Priča nam kako se raduje predstojećem Sarajevo Film Festivalu i nada se da će imati priliku upoznati bh. glumce, reditelje, ali i pjevače. Otkrio nam je da će upravo Marko Feher dizajnirati sako koji će odjenuti na crveni tepih.
"Historijski imate sjajnu kulturu koja je iznjedrila veoma zanimljive filmove i muziku. Nadam se da ću imati priliku na SFF-u upoznati vaše glumce i reditelje te da ću time proširiti svoje horizonte i znanja", rekao je.
"Talent, ideje i energija ovdje postoje, samo treba pronaći načine da im damo finansijsku, ali i psihološku podršku kako bi napredovali i bili uspješni. Nažalost, u Sarajevu nema mnogo galerija savremene umjetnosti i zbog toga je važno pronaći druge načine na koje bismo ih podržali. Treba iskoristiti i internet koji umjetnicima ovdje može pomoći da prevaziđu poteškoće i dođu do publike u drugim zemljama", rekao je.
Filippo se često susreće s mladim ljudima i drži predavanja na univerzitetima i akademija. Svima, kaže nam, pojašnjava da prepreke ne treba gledati kao nešto što je nemoguće prevazići i savjetuje da pokušaju pronaći način da ih prevaziđu.
"Razgovaram mnogo s mladim ljudima koji znaju da se moraju promovisati i pronaći načine da izađu i pokažu se. Mislim da je pred onima koji prednjače u svakoj oblasti sjajna budućnost. Bitno je da gledaju izvan granica prostora u kojem se nalaze i da djeluju i na globalnom nivou. Treba iskoristiti moć interneta", poručio je.
O profesiji savjetnika za umjetnost
Filippo je rođen u italijanskom gradu Teramu. Studirao je u Rimu, a u 19. godini preselio je u London gdje je upisao historiju umjetnosti na Institutu Courtauld. Ubrzo je počeo raditi u aukcijskoj kući Christie's i londonskim galerijama. Od 2010. godine radi kao privatni savjetnik za umjetnike, a u svoju biografiju upisao je saradnju s velikim privatnim kolekcionarima širom svijeta. Njegovi klijenti su, između ostalih, bili jordanska kraljica Rania, George Michael i Sir Elton John.
"Dok sam studirao historiju umjetnosti u Londonu počeo sam raditi i ubrzo sam shvatio da me u svijetu umjetnosti zanima tržište. Radio sam u auckijskoj kući i galerijama, a onda sam postao savjetnik za umjetnost. Znam da je to teško prevesti na bosanski jezik, ali to ne postoji ni na španskom jeziku. Počeo sam raditi kao savjetnik kada sam se s Ericom počeo seliti svake tri godine. Njegova diplomatska karijera je takva, a ja sam pokušao izgraditi posao koji mogu nositi sa sobom. Tako sam počeo raditi s privatnim osobama, kompanijama, korporacijama, umjetnicima i galerijama koji žele moju pomoć u vezi s kupovinom ili prodajom savremene umjetnosti, stvaranjem kolekcija, organizovanja izložbi itd. Radio sam i s modnim svijetom stvarajući konekcije između umjetnika i dizajnera. Radim sve što ima veze sa savremenom umjetnošću, sve što nalazim zanimljivim i što podrazumijeva direktan odnos s ljudima", pojasnio je.
Želio bi, kaže nam, to raditi i na području BiH, no s obzirom na etička pravila Ambasade SAD-a u BiH to nije moguće.
"Pravila su takva da ja ne mogu raditi niti iskorištavati svoju poziciju kao bračni partner američkog ambasadora. Sve što želim raditi i sve što sam do sada uradio je na dobrovoljnoj osnovi. Uvijek ću rado pomoći i posavjetovati studente, ljude, muzeje, udruženja, galerije, mogu pokušati povezati i premostiti jaz između njihovog rada i publike. Treba uzeti u obzir da Ambasada SAD-a u BiH ima programe i daje grantove kulturnim institucijama širom BiH, moja želja je da u naredne tri godine istaknem one koji dobiju grantove i podržim ih što je moguće više", rekao je Tattoni-Marcozzi na kraju razgovora za Klix.ba.
