'Pjesnici, pretvorite beznađe u nadu'
5
Bevanda otvorio "Šantićeve večeri poezije" u Mostaru
Komentari (8)
Povratak na članak
Prijava korisnika
NAPOMENA: Komentarisanje članaka na portalu Klix.ba dozvoljeno je samo registrovanim korisnicima. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korištenja komentara.
@he žali se Aleksi ŠAntiću , možeš se zaliti Austrougarskoj da ga odmah zatvore da ga ne puste da ovakve Pjesme piše 1880 , da pored zabrane spale njegove pjesme da drugi nebi čitali . Vidiš ja nisam FAšista ja sam ŠANTIĆEVAC , OVO JE MOJA OTADŽBINA SRBIJA
I meni omiljena MOJA OTADŽBINA Ne plačem samo s bolom svoga srca Rad zemlje ove uboge i gole; Mene sve rane moga roda bole, I moja duša s njim pati i grca. Ovdje, u bolu srca istrzana, Ja nosim kletve svih patnji i muka, I krv što kapa sa dušmanskih ruka To je krv moja iz mojijeh rana. U meni cvile duše miliona - Moj svaki uzdah, svaka suza bona, Njihovim bolom vapije i ište. I svuda gdje je srpska duša koja, Tamo je meni otadžbina moja, Moj dom i moje rođeno ognjište. 1908.
Fašisto,u Bosni ne postoje Srbi,već samo Bosanci pravoslavne vjeroispovjedi
SRBINU Neka zima čini čuda, Nek rasiplje snijeg svuda, Proljeće će doć\'. Neka nebo magla prati, Sunašce će zasijati, Ružičasta moć. Priroda će opet tajna Raspučiti njedra sjajna, Darivat\' nam med. Zabrujaće potočići, Zamirisat\' baj-cvjetići Svuda upored. Pa nek zima čini čuda, Nek rasiplje snijeg svuda, Proljeće će doć\'. I patnika, sirotana, Koga gone sa svih strana, Neće satrt\' noć. Ne malakši bolom, jadom, Već se uzdaj čvrstom nadom U božju pomoć! U Mostaru, 29. decembra 1887.
Bosno, nemoj danas oblačiti na se Žalosno odelo. Tvoja deca nisu Umrla, no nebu odletela letom, I na zorinom se naselila visu...
I do.đe li k.oji stra.nac da te pi.ta št.a najlep.še im.aš, ti, go.rda i ve.dra, Pok.aži mu sve.tu hum.ku muč.eni.ka, Kô bes.ceno bla.go mate.rinskog ne.dra.
NA DAN PRENOSA KOSTIJU GAVRILA PRINCIPA I NJEGOVIH DRUGOVA Bosno, nemoj danas oblačiti na se Žalosno odelo, no, krepka i vedra, Primi kosti svoje lepe dece carske I sahrani toplo u majčina nedra. Njima humka to je tvoja dijadema Veličanstva, slave, ponosa i časti! Iz te drage humke svakoga će dana Jedno novo stablo naše snage rasti. Ako bi nam kada veru očaj skrhô Na ovome grobu veri biće leka, I svetla i čista, s nebom u dubini, Poteći će snőva kô planinska reka.
pozitivno što se MOstarci vraćaju svojoj Srpskoj tradiciji . LJubavne i patriotske pjesme Šantića bi trebale biti uzor svakom čovjeku na ovim prostorima . ŠAntića je zbog Srpskog rodoljublja tamnovao . Možda i umro zbog toga . Veliki je to čovjek , pjesnik i Srbin bio .