O Vladimiru Periću
1.4k

Sto godina od rođenja Valtera, ratnika koji je postao filmska legenda i sinonim Sarajeva

Piše: Ines Mrenica
Sto godina od rođenja heroja Vladimira Perića Valtera (Prijepolje, 1919.), naslovnog lika najpoznatijeg i najpopularnijeg filma partizanske ratne tematike snimljenog u socijalističkoj Jugoslaviji, navršit će se 28. decembra.

Mit je ponekad veći od stvarnosti, a Valteru Periću se dogodilo da postane filmska legenda, sinonim za jedan grad.

U ljeto 1943. godine, rukovodstvo NOP-a u Bosni i Hercegovini uputilo je Valtera Perića na službu u Sarajevo, gdje je kao iskusan borac i poznavalac prilika u ovom gradu uspostavio ilegalni pokret i mrežu partizanske obavještajne službe. Još za života Valter je postao legenda, a posjedovanje inteligencije i pronicljivosti omogućavalo mu je da svaki put nadmudri neprijatelja. Sve do početka aprila 1945. godine rukovodio je svim ilegalnim organizacijama, a poginuo je u završnim akcijama oslobođenja Sarajeva čuvajući električnu centralu koju je neprijatelj htio uništiti pri povlačenju.

Sehen Sie diese Stadt?

Legenda o neustrašivom i odvažnom obavještajcu Valteru oživjela je 1972. godine u ratnom filmu Hajrudina Šibe Krvavca "Valter brani Sarajevo", koji je uz "Bitku na Neretvi" najpoznatiji film koji je izašao izvan granica tadašnje države. Priču filma teško da ko ne zna. Nakon gubitka Beograda 1944. godine, Nijemci pokreću operaciju Laufer koja se sastojala od dovlačenja goriva uz pomoć kojeg bi se vojska povukla s Balkana. Na tom putu stoji im nepremostiva prepreka, sarajevski pokret otpora kojeg predvodi misteriozni ilegalac Valter. Njemački obavještajac Kondor (Dragomir Gidra Bojanić) ulazi u pokret otpora hineći da je upravo on Valter, dok pravi Valter (Velimir Bata Živojinović) otkriva njemački plan.

Kina trepti kao da nebo gori

"Čekam te u pet kraj Begove džamije" ili "Vazduh trepti kao da nego gori" poznate su replike filma filma za kojim su poludjeli i Kinezi. Teško je odrediti koji je film najgledaniji svih vremena, ali bi nam na tom putu razmatranja "Avatara" ili "Jokera" pomogao podatak da skoro pola vijeka Knezi svake godine na javnoj televiziji pogledaju "Valtera" nekoliko puta, a istu praksu imaju Rusi i Iranci. Ovaj film vidjelo je više od milijardu ljudi, a u Kini postoji pivo Valter sa slikom Bate Živojinovića na etiketi. Kinezi su najavili snimanje remakea, a prije nekoliko godina reditelj Haris Pašović je 2016. godine u Šangaju je napravio pozorišnu verziju "Valtera". No, jeste li se ikada zapitali kako se Valter proslavio u Kini?

Sedamdesetih godina završena je Kulturna revolucija i na domaćem terenu sve je srljalo u propast. Komunistička partija je po svaku cijenu htjela kroz zabavu ideološki indoktrinirati domaću publiku pa je tadašnji kineski ambasador u Jugoslaviji došao na ideju da bi se to moglo uraditi ideološkim konceptom jugoslavenske kinematografije koja je najvjernije pokazivala da su fašisti negativci, a komunisti dobri ljudi. Novo doba u Kini je započelo 1975. godine kada je na kineskoj državnoj televiziji prvi put prikazan film "Valter brani Sarajevo".

Anarhija All Over Baščaršija

Valterov duh nikada nije napustio Sarajevo i dan danas predstavlja čudesnu, misterioznu riječ koja bi se mogla pojaviti odnekud i riješiti sve probleme na domaćem terenu. Ovaj fenomen je duboko ukorijenjen u popularnu kulturu i citiran je nebrojeno mnogo puta. "Das ist Valter" je naziv i albuma Zabranjenog pušenja iz 1984. godine koji je izdao Jugoton, na kojem su se neke pjesme referirale na ovaj kultni film. "Neću da budem švabo u dotiranom filmu" i "Anarhija All Over Baščaršija“ neke su od nezaboravnih pjesama muzičara koji su osnovali pokret Novi primitivizam, koji je svoj oblik dobio i u vidu televizijskog serijala "Top lista nadrealista". Nekadašnji član Zabranjenog pušenja, gitarista Emir Kusturica svoj glumački debi je imao upravo u filmu "Valter brani Sarajevo“. Kusturica je krenuo u filmske vode zahvaljujući prijateljstvu svog oca sa Šibom Krvavcem. Murat Kusturica je bio vrlo visoko pozicioniran uposlenik Ministarstva informisanja SR Bosne i Hercegovine koji se "pitao" o svim većim kulturnim događajima, a Krvavac je vrlo rano primijetio talent kod mladog Emira te ga čak i nagovorio na studiranje na praškoj filmskoj akademiji.

Prije skoro deset godina Dubioza kolektiv, bend poznat po angažiranoj muzici, objavio je pjesmu "Walter" u čijem tekstu se spominje i citat o zraku "koji treperi kao da nebo gori". U spotu je igrao Vlado Jokanović kao superheroj koji je slijedio refren: "Vratiće se Walter, je*** vam mater", a pjesma je govorila o novom vremenu i novom okupatoru protiv kojeg će se uskoro dići potlačena masa.

"Vater" je naslov i dokumentarnog filma Andreja Aćina iz 2012. godine koji rekonstruše događaje koji su pratili uspjeh filma u Kini kada je jugoslovenska delegacija krenula na turneju promocije života i borbe za slobodu heroja koji je poginuo na dan oslobođenja Sarajeva 1945. godine. Velimir Bata Živojinović, jedan od najvećih jugoslavenskih glumaca svih vremena, igrao je glavnu ulogu u ovom filmu, a vremešni Živojinović u dokumentarcu pokušava objasniti gdje je Valter bio tada, a gdje je danas? Film istražuje život originalnog Valtera, Vladimira Perića, svjetski uspeh koji je imao film "Valter brani Sarajevo" i pečat koji je Valter ostavio na život Velimira Bate Živojinovića koji ga je u filmu igrao. Pored ostalih zanimljivih sagovornika, u dokumentarcu se pojavljuje i Valterova sestra Ilinka Golubović. Bata Živojinović je preminuo prije tri godine, a javnost u BiH je bila poprilično suzdržana zbog njegove diskutabilne političke prošlosti koja je zabrazdila u mrak Slobodana Miloševića devedesetih godina. Valter je jednostavno prestao biti Valter ne prepoznavši neprijatelja u ključnom trenutku.

[VIMEO]https://vimeo.com/41951905[/VIMEO]

"Dok je ljudi mjeriće se vrijeme"

Filmski centar Sarajevo, pravni sljedbenik Bosna i Sutjeska filma, vlasnik je prava na prikazivanje filma "Valter brani Sarajevo" te su ga 2016. godine digitalno restaurirali. U Sarajevu je otvoren i muzej posvećen Valteru koji predstavlja prostor posvećen tekovinama antifašizma.

Vladimir Perić (1919. -1945.)
Vladimir Perić (1919. -1945.)

Kada danas odemo u naselje Hrid i s mjesta gdje je snimljena kultna scena pogledamo grad, duh jednog vremena lebdi nad obnovljenim krovom Vijećnice. Međutim, to je grad koji se sve manje sjeća ideala za koje je poginuo Valter Perić, grad u kojem je filmska industrija gotovo uništena i glavni grad podneblja u kojem javni diskurs i kafanska retorika vrlo lako i redovito skliznu u nacionalizam. Ipak, stranci ga, bilo kakvu uniformu i odjeću nosili, i dalje gledaju s poštovanjem, jer će "lafčina" uvijek i nanovo otjerati sve one koji su mu neprijatelji. Valter Perić je učestvovao u tekovinama antifašizma i slijedio ideje koje su dovele i do obnavljanja državnosti Bosne i Hercegovine 1943. godine.