Film i umjetnost trebaju otvoriti dijalog o problemima u društvu i utjecati na njihovo rješavanje, kaže u razgovoru za Klix.ba Srđan Šarenac. U nadi da je to moguće snimio je film "Dvije škole", priču o zgradi nekadašnje slavne Travničke gimnazije u kojoj se sada nalaze dvije škole: Katolički školski centar “Petar Barbarić” i JU Mješovita srednja škola "Travnik”.
"Iako se o obrazovnom sistemu u BiH dosta raspravlja u javnosti, rijetki su primjeri u kojima stvari vidimo iz perspektive učenika. Ovaj film nudi upravo to. 'Dvije škole' je jedinstven uvid u svijet srednjoškolaca koji se ne poznaju iako pohađaju nastavu u istoj zgradi, ali u različitim školama", rekao je Šarenac.
Između dvije škole nalazi se željezna žičana ograda koja razdvaja učenike, a božićni turnir u malom nogometu je jedini događaj koje spaja učenike ove dvije škole.
"Saznavši za božićni turnir u malom nogometu, kao jedini događaj koji spaja učenike ovih dviju škola, uz učenike ostalih škola u Lašvanskoj dolini, fokusirao sam se na ideju učesnika u tom turniru. Upoznao sam profesore fizičkog/tjelesnog odgoja te preko njih upoznao mlade fudbalere", otkrio je Šarenac.
Film prati ovu dvojicu mladića, Muhameda Lepira i Josipa Papka, tokom priprema za Božićni turnir, dan kada će odmjeriti snage na terenu. Obojica su, priča nam Šarenac, osim velikog talenta za fudbal pokazali i veliko interesovanje da učestvuju u filmu.
Fenomen "dvije škole pod jednim krovom" uveden je nakon rata u cilju zbližavanja učenika. Funkcionira na etničkom principu i slika je cjelokupne političke situacije u našoj državi.
"Što se tiče političke situacije u BiH, ono što su činjenice koje se mogu provjeriti, je da je prisutno veliko iseljavanje stanovništva, kako mladog tako i starijeg. Stopa nezaposlenosti je visoka i vlada siromaštvo. U javnim preduzećima ima više zaposlenih nego što je potrebno, što koči njihovu efikasnost i usluge društvu. Ne vidim investicije niti otvaranje novih radnih mjesta. Mislim da je potrebno da građani prepoznaju da ne glasaju za one koji su doveli do ovakve situacije", rekao je Šarenac.
Nagrađivani režiser privodi kraju snimanje dokumentarca "Poslije kraja svijeta", koji govori o prvom filmskom festivalu koji je održan usred opkoljenog Sarajeva. Šarenac je tada bio dječak i nije prisustvovao filmskom festivalu "Poslije kraja svijeta". Danas, kada snima film o tome, divi se ljudima kojima čak ni opsada nije bila prepreka.
"U gradu pod opsadom, bez struje, vode, hrane, na koji padaju granate, uspjeli su prikazati filmove iz cijelog svijeta. 20.000 ljudi prisustvovalo je tom veličanstvenom događaju. Toliko ljudi je gotovo nemoguće danas, u mirnodopskim uslovima, privući na jedan događaj", rekao je Šarenac dodajući kako si ljudi prkosili ratu kulturom i kako je to bio način da pokažemo da nam kulturni događaji mogu pomoći da preživimo opsadu.
Podsjeća kako je danas, nažalost, kultura na udaru budžetskih rezova.
"Moramo biti svjesni da su izdvajanja za kulturu takva da je činjenica da se u ovoj zemlji snima samo jedan dugometražni igrani film godišnje. Ranije je budžet za kinematografiju FBiH iznosio 3.600.000 KM, a sada je ukupno 1.500.000. Ove cifre govore koliko su nam mogućnosti stvaranja smanjene", rekao je Šarenac ističući kako nam je i kinematografska mreža uništena te postoje mnogi gradovi koji više nemaju niti jedno kino.
Njegov savjet je da budete uporni, jer se upornost uvijek isplati, kako u umjetnosti, tako i u bilo kojoj drugoj profesiji.
Srđan Šarenac je diplomirao režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Njegov dokumentarni film "Selo bez žena" je prikazan na 80 filmskih festivala širom svijeta, a dobitnik je 14 nagrada, među kojima i nagrade Udruženja filmskih radnika u BiH “Ivica Matić”.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
