Smrt je u zraku! Filmovi koji nam pomažu shvatiti opasnosti zagađenja

Smrt je u zraku! Filmovi koji nam pomažu shvatiti opasnosti zagađenja
111
Piše: Ines Mrenica
14.1.2020. u 21:33
89
komentara
111

dijeljenja
Smrt je u zraku! Filmovi koji nam pomažu shvatiti opasnosti zagađenja
Londonski smog ubio je 12.000 ljudi. Svaki minut u Indiji od zagađenja zraka umre pet ljudi. Jeste li spremni postati statistički podatak?
Svaki put kada vlasnik neke ruke u peć ubaci lopaticu uglja (cipelu, automobilsku gumu...) trebao bi znati da se sagorijevanjem hemijskih sastojaka čvrstih goriva - ugljika, vodika i sumpora - formiraju smrtonosni spojevi koji razaraju čovjekov organizam. U Bosni i Hercegovini još uvijek nema filmova o klimatskim promjenama i posljedicama zagađnosti zraka, ali vam svi oni koji dolaze iz Londona, Pekinga i Delhija, gradova koje smo po indeksu zagađenja i koncentraciji otrovnih čestica ostavili iza sebe, mogu pomoći da shvatite kako je smrt u zraku.

Kada bi neko htio bio malicioznam, na radiju bi se od stanovnika Sarajeva mogao oprostiti uz Stingovu pjesmu "Every Breath You Take".

Jedna od najvećih tehnoloških i ekoloških katastrofa koja je pogodila svijet, ona u Chernobylu, poslužila je kao motiv za kreiranje jedne od najboljih televizijskih mini serija svih vremena. "Chernobyl" (HBO, 2019.) je pokazao je do koje mjere idu razmjere katastrofe kada se tehologija povjeri nestručnom, politički podobnom kadru, koji kao jedino sredstvo za saniranje krize posjeduje sposobnost poricanja i neispravne mjerne instrumente.

Prva stvar koju vam kažu kada doživite nešto strašno u vidu šoka ili tjelesne povrede jeste da udahnete duboko. E, pa loše vijest je da je bolje da ne dišete ovakav zrak, a dobra (u najboljem slučaju) da to nešto užasno tek treba da se desi. Kada se index zagađenosti zraka i prisutnosti PM2.5 i PM10 čestica popne na 700, stanovnici Sarajeva (Tuzle, Ilijaša...) su podijeljeni kao likovi u skeču Nadrealista. Ispod gustog otrovnog pokrivača (viri samo repetitor na Humu, op.a.) jedan čovjek ukazuje na opasnost, drugi ne pridaje nikakav značaj zagađenju, a treći još zapali cigaretu pominjući prošlost i rečenicu "tako je uvijek bilo". A evo kako je bilo i može biti.

Londonski smog




Ako ste mislili da je najgora opasnost koja vas može zadesiti iz magle neko ko se u njoj krije poput Jacka Trbosjeka i nosi britvu ili nož, varate se. Iz te magle ne mora niko izaći, dovoljno je da je ona tu i da brani raspršivanje sitnih čestica koje se oslobađaju prilikom sagorijevanja teških goriva. Najgori scenario sa zagađenjem zraka dogodio se 5. decembra 1952. godine u Londonu kada se na glavni grad Velike Britanije spustio smog koji je za četiri dana pokosio 12 000 ljudi.

Od tada je u upotrebi riječ smog, sastavljena od riječi smoke i fog (dim i magla). Anticiklona nad gradom i stanje bez vjetra učinili su da se uz površinu tla nataloži hladni zrak zatrovan smogom, a iznad toga je formiran pokrivač toplog zraka. "Londonski smog" kreirala je istovremena prisutnost sumporovog dioksida, vode i pepela, koji su udruženim „snagama“ stvorili smrtonosna sumpornu kiselinu, 12 hiljada leševa i 150 hiljada hospitaliziranih pacijenata s uništenim respiratornim sistemom. "Nije se vidio prst pred okom" najbolji je opis situacije u kojoj se gorući ugalj poput crnog đavla nadvio nad Temzom.

Neugodna istina




Kada je Al Gore 2005. godine snimio dokumentarac „An Inconvenient Truth“ (i dobio Oscara) u kojem je govorio o tome kako će klimatske promjene usljed prevelike koncentracije CO2 dovesti planetu na ivicu katastrofe (Amazonija i Australija u pepelu, koala izgorjela zakačena na leđa mame koale, Venecija pod vodom...), započele su teorije zavjera koje se ovih dana često mogu čuti iz kontaminiranih pluća i grla građana jednog od najzagađenijih glavnih gradova na planeti. Neko na nama želi zaraditi, žele nas zaplašiti ili „nije to tako crno kako se čini“ (rečenica Bate Stojkovića u filmu "Ko to tamo peva" u sceni na mostu).

Neugodna je istina kako najnovije studije pokazuju kako je zagađen zrak povezan s oko devet miliona smrtnih slučajeva godišnje širom svijeta, što je tri puta više od svih žrtava AIDS-a, malarije i tubekuloze zajedno. Index zagađenosti zraka mjeri se na osnovu koncentracije famoznih PM2.5 čestica u zraku, koje nastaju prilikom sagorijevanja goriva (dominantno uglja, na koji se u Sarajevu grije oko deset hiljada domaćinstava) i njihova veličina je oko 3% prečnika ljudske dlake. Tako sitna prodire u organizam, razara pluća i širi se putem krvnih sudova.

Dva najzagađenija kineska grada su Peking i Si'an ('Ta će Peking?!), a nešto u stilu Al Gorovog filma, TED-ova govornica i televizijska voditeljica Chai Jing snimila je dokumentarni film koji je postao viralan, jer je personalizirala problem smoga i stavila kinesku vladu u vrlo neugodnu situaciju, do te mjere da su se potrudili blokirati ga na kineskim web stranicama. „Under the Dome“ (2015.) govori o njenoj kćeri koja je prije rođenja razvila tumor u njenoj utrobi.

Djeca su u Kini naugroženija, pa su tako i brojni slučajevi raka pluća kod djece u dobi do osam godina. Provincija Shanxi ima najveću industriju proizvodnje i eksploatacije uglja u Kini i upravo je ugalj, kao najjeftiniji izvor energije, ono uz pomoć se događa veliki ekonomski rast, kao uostalom i u Londonu od vremena industrijske revolucije i 18. vijeka. Građani Bosne i Hercegovine ugljem ubijaju jedni druge, dok o ekonomiji možemo razgovarati samo u crtanim filmovima.


U Evropskoj Uniji podaci su takvi da se zahvaljujući onešišćenju zraka dešava oko 400 000 preranih smrti godišnje. Zrak siromašan kvalitetom vodi do raka pluća, srčanih i moždanih udara i bolesti respiratornog sistema u djece. Razvoj ovih bolesti je postepen proces i oboljeli obično ne smatraju da je ono što udišu njihov organizam dovelo do fatalnog ishoda. Malopolska region u Poljskoj, zajedno s nekim dijelovima Češke i Slovačke je najzagađenije područje u Evropi, naročito u zimskim danima kada ljudi pale ugalj kako bi zagrijavali kuće. I o tome postoji dokumentarni film.


Svake godine od posljedica zagađenja zraka umre milion Indijaca. Izvor onečiščenja je rastuća ekonomija koja na svom putu ne štedi prirodne resurse, paljenje usjeva i ispušni gasovi automobila. Indijska vrata i ostali spomenici u Delhiju doslovno se ne vide u koktelu isparavanja automobilskih auspuha i industrijskog zagađenja. Pored zraka, Indija ima i ogroman problem sa smećem i onečišćenjem voda, što je trenutno dominantan ekološki problem na planeti, gdje se oceani guše u plastici.


Bit će bolje ako smog da



Onečišćenje mora je toliko da ne postoji morski organizam u kojem nema mikropalstike, a plastike je, kažu, toliko da bi mogla pokriti površinu Francuske.

Svako malo svjedočimo srceparajućim slikama mrtvih kornjača i delfina čija usta budu zapetljanu u neku plastičnu mrežu ili zaglavljena u vrat kanistera. Kvalitet života i stanje u organizmu ovise prvenstveno o kvaliteti zraka kojeg udišemo i čistoći vode koju pijemo. Bilo bi dobro završiti tekst u vidu medicinskih dijagnoza onih bolesti koje se javljaju zbog udisanja otrovnog zraka, a nakon čega će se pojmovi recycle i made in china sasvim drugačije doživljavati. Sterilitet, atrofija mozga, rak pluća, grla i gušterače, srčani udar, nacionalizam...

Eto vidite, tek na posljednjoj stvari je krv u vašem licu počela brže kolati. Tako se valjda postaje statističkim podatkom, kada ti se pažnja s ozbiljnog problema prebaci na ono nebitno.
Prijavi grešku


Komentari (89)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...