Pogledali smo...
331

Najambiciozniji igrani projekt u Srbiji: "Vreme zla" po trilogiji Dobrice Ćosića od jeseni na televiziji

Piše: Ines Mrenica
Serija "Vreme zla" okupila je srbijanske glumačke zvijezde, a radnja prati dešavanja u osvit Drugog svjetskog rata i završava se u vrijeme pada Užičke republike 1941. godine. Kostimirana drama donosi alternativno viđenje Oca srpske nacije o nastanku socijalističke Jugoslavije.
Kontroverzna trilogija Dobrice Ćosića "Vreme zla", čija su prva dva dijela "Grešnik" i "Otpadnik" objavljena sredinom osamdesetih, svom autoru je prskrbila brojne neugodnosti. Trilogija je predstavila nešto drugačije viđenje prijelomnih trenutaka koji su sredinom 20. vijeka doveli do građanskog rata i rađanja socijalističke Jugoslavije. Kada je u sto hiljada primjeraka 1985. objavljen "Grešnik", tadašnja kritika ga je ocijenila kao antikomunistički pamflet. Sva tri romana su adaptirana za male ekrane pa istoimena serija donosi novo čitanje Ćosićeve misli.

Dobrica Ćosić smatra se ocem srpskog modernog nacionalizma, nosio je nadimak Otac nacije, a ostao je upamćen po izjavi da je "Srpski narod dobivao u ratu, a gubio u miru". U zemlji za koju je rekao kako svaka laž u njoj na kraju postaje istina, pomogao je Slobodanu Miloševiću u usponu na vlast i buđenju duhova velikosrpske misli, koji su "pušteni iz boce" devedesetih godina. "Vreme zla" prati potomke porodice Katić, čija se sudbina prepliće s ideologijama i dešavanjima u predvečerje Drugog svjetskog rata.

Nada Šargin kao Milena u seriji “Vreme zla”
Nada Šargin kao Milena u seriji “Vreme zla”

Imigrant Bogdan Dragović (Goran Bogdan) se vraća kući u osvit Drugog svjetskog rata. U Beogradu pokušava stupiti u kontakt s Komunističkom partijom i svojim sinom Vladimirom. Njegova žena Milena (Nada Šargin), koju je napustio, u međuvremenu je započela vezu s Petrom Bajevićem (Goran Šušljik), agentom kominterne. Milenin otac Vukašin (Žarko Laušević) i njegov brat Ivan su pravi predstavnici građanske Jugoslavije, koja tinja pod pritiskom nadolazećeg zla. Uskoro počinje rat pa se Milena i Ivan vraćaju u svoju seosku kuću u Prerevu, a Vladimir se pridružuje partizanima. Petra i Bogdana uhvati Gastapo, dok Vukašin ostaje kod kuće, gdje ga Vladimir drži kao taoca.

Vrlo je zanimljivo da se u seriji pojavljuje lik mlađahnog Dobrice Ćosića, u priči koju je sam napisao. U vrhunskoj ekipi glumaca ističu se Žarko Laušević i Voja Brajović, a Širokobriježanin Goran Bogdan pojavljuje se i u ovoj srbijanskoj seriji, kao jedan od najzaposlenijih regionalnih glumaca. Nakon filma "Otac" i serije "Močvara", beogradski reditelji se naprosto natječu ko će ga brže "bukirati".

"Vreme zla" bavi se ideologijama i vjerovanjima te donosi priču o tome kako je komunizam uspio u Jugoslaviji. Naime, ponudio je ljudima sa sela, koji su živjeli bez vode i struje i spavali u sobi sa po šestero braće, život u gradu. Ljudi koji su pristizali u urbane sredine gradili su fabrike, školovali se i počeli dobivati stanove. Ideju komunizma slijedili su kao ideju prosperiteta i prihvatali nove obrasce ponašanja, kako kaže jedan od likova u seriji: "Djeca su se zalijepila na komunizam kao muhe na gov…".

Goran Šušljik i Nada Šargin u seriji Vreme zla”
Goran Šušljik i Nada Šargin u seriji Vreme zla”

Serija "Vreme zla" je ambiciozan projekt koji sadrži arhivske snimke iz perioda Drugog svjetskog rata, na kojima se pojavljuje i Hitler. Produkcija je bila opsežna, a snimanja su uključivala i masovne scene. Kostimirana drama, iako slijedi posljednje televizijske standarde, zbog artificijelnog govora glumaca, koji objašnjava radnju, liči na loše pozorište. U seriji se prepoznaje rediteljski rukopis Ivana Živkovića, koji je režirao "Senke nad Balkanom" i "Montevideo, Bog te video!". Živković je radio i na seriji "Koreni", koja je također nastala kao adaptacija Ćosićevog romana.

Žarko Laušević u seriji “”Vreme zla”
Žarko Laušević u seriji “”Vreme zla”

Međutim, likovi u ideološkom zanosu najbolje pokazuju kako se porodice, kao i društvo u cjelini, raspada u ispraznim stremljenjima i bespogovornim vjerovanjima. Serije, bile one dobre ili osrednje, ipak šalju neku poruku, a u ovom slučaju je ona vrlo primjenjiva na vrijeme u kojem živimo. Politička elita radi sve za vlastitu korist i ponekad u toj pohlepi i sebičnosti zna raditi u korist vlastite štete. Kako je to definirao Dobrica Ćosić u svom romanu daleke 1961. godine: "Lažemo zbog slobode. Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije. Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno".