Loša infrastruktura i zakonska regulativa koče atraktivnost BiH stranim filmskim produkcijama
Ključni razlog zbog kojeg je Hrvatska postala atraktivna svjetska filmska destinacija je, pored zanimljivih lokacija, Zakon o audio-vizuelnoj djelatnosti koji je stranim produkcijama širom otvorio vrata i dao niz finansijskih pogodnosti.
Direktor Filmskog centra Sarajevo Jasmin Duraković podsjeća da i naša država ima atraktivne lokacije za snimanja svih vrsta filmova i serija, ali da je ključni problem nepostojanje ovog oblika podrške države filmskoj industriji.
"To je ogromna šteta i zato BiH gubi bitku sa susjedima (jer i Srbija sada ima iste zakone kao Hrvatska) kada je riječ o stranoj koprodukciji i snimanjima u BiH. Osim direktnih finansijskih koristi od snimanja takvih velikih projekata, jer se onda novac troši kod nas, veliki benefit je u turističkoj promociji zemlje i njenih destinacija. Vidimo šta to znači za Hrvatsku, a prije nekoliko godina, recimo, za Tursku, kada su krenuli u produkciju velikih igranih TV serija", rekao je Duraković.
Zakon o kinematografiji na čekanju
Filmski profesionalci iz BiH su godinama, na različite načine, pokušavali utjecati na stvaranje adekvatnih zakonskih okvira kako bi se omogućio povrat poreza ili subvencija za strane produkcije koje rade u našoj zemlji. S obzirom na to da interesa nije bilo ni na državnom ni na federalnom nivou i da je Zakon o kinematografiji u FBiH već godinama na čekanju, njihovi pokušaji bili su osuđeni na neuspjeh.
"Ono što je potrebno da se Bosni i Hercegovini desi hrvatski scenarij danas graniči s naučnom fantastikom, s obzirom na poziciju naše države i odnos politike spram kulturne produkcije. Kako u svakoj industrijskoj grani, tako i onoj kreativnoj, pa stoga i filmskoj, bez ozbiljnog plana, jasne vizije i strateškog dugogodišnjeg ulaganja nema napretka i nema stvaranja toliko željenog viška vrijednosti", rekla je producentica Amra Bakšić-Čamo.
Reditelj Pjer Žalica smatra da je bh. zakonska regulativa takva da bukvalno tjera ljude, a ne privlači u Bosnu i Hercegovinu.
"Mi smo po uzoru na HAVC napravili Nacrt zakona o kinematografiji, ali on se kiseli u Parlamentu FBiH već nekoliko godina. Čak nije upućen u javnu raspravu, a na taj način bi uveliko bio riješen problem bh. kinematografije kao kulturnog brenda koji nas nikada nije obrukao i koji je najbolji bh. kulturni proizvod. HAVC je to dobro riješio, Makedonci su to riješili prije Hrvata iako imaju lošiju socijalnu kartu nego BiH i u težem su ekonomskom položaju", rekao je glumac Emir Hadžihafizbegović.
Producent Jovan Marjanović objašnjava nam da je BiH stranim produkcijama zanimljiva za snimanje isključivo kada je riječ o sadržaju koji je radnjom direktno smješten u našu zemlju. Ipak, ističe da ni tada nije sigurno da će se snimati ovdje.
"Do sada su Slovenija i Mađarska, čak i Španija 'glumile' BiH zato što se producentima nije isplatilo da snimaju kod nas. Istovremeno, pomenute zemlje su učinile sve da te produkcije dovedu kod sebe jer razumiju i visoko vrednuju ekonomski utjecaj filmske i TV proizvodnje", rekao je Marjanović.
Država mora imati jasne ciljeve
Dodaje da loša infrastruktura, nedostatak stručnih kadrova i nepovoljna državna regulativa u našoj državi ne mogu privući nikoga koliko god zemlja bila raznolika i lijepa ili kulturno i historijski zanimljiva.
"To je donedavno bio slučaj i u Hrvatskoj gdje je do ponovnog procvata servisnih produkcija došlo tek nakon uspostavljanja novog sistema podrške kinematografiji i pravog rasta domaće proizvodnje. Takav je recept i za BiH - potrebno je podići svijest o tome koliki je pozitivni utjecaj proizvodnje vrhunskog filma i televizije na ekonomiju zemlje, shodno tome pojačati ukupnu podršku kinematogafiji jačajući postojeće i uvodeći nove vrste podsticaja te otvarajući se ka novim stranim tržištima", poručio je Marjanović.
Duraković ističe da su zbog toga svi, uključujući i državu BiH, na gubitku i nada se da će to političke elite uskoro shvatiti jer su strane produkcije prilika za promovisanje države u svijetu, ali i radna mjesta i za lokalne filmske profesionalce.
"Trenutno je jedina nada da se na nivoima kantona nađu pojedinci ili stranke zainteresovani za promociju regije ili grada kroz filmsku produkciju te da ulaganja te vrste stave na liste svojih prioriteta, da se pomak desi na lokalnom nivou. No i za to je potrebno da struka i politika djeluju zajedno i da definišu jasne ciljeve, planove I legislativu", zaključila je Bakšić-Čamo.
