{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kosovski glumac Alban Ukaj: Konflikt u bivšoj Jugoslaviji je zaustavljen, ali nije završen

14.8.2018. u 19:52
18
85
Kosovski glumac Alban Ukaj: Konflikt u bivšoj Jugoslaviji je zaustavljen, ali nije završen
18
Kosovski glumac Alban Ukaj: Konflikt u bivšoj Jugoslaviji je zaustavljen, ali nije završen
Alban Ukaj (Foto: H. M./Klix.ba)
U okviru programa U fokusu 24. Sarajevo Film Festivala danas je upriličena projekcija filma "Brak" mlade kosovske rediteljice Blerte Zeqiri, u kojem je glavnu ulogu ostvario Alban Ukaj. Kroz priču o ljubavnom trouglu, Blerta aktuelizira temu tradicije, porodice i LGBT populacije na Kosovu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U razgovoru za Klix.ba Alban Ukaj kaže da je film "Brak" prvi kosovski film koji se bavi temom LGBT populacije.

"Bez skromnosti mogu reći da je ovo najbolji film o toj temi koji je sniman u regionu", rekao je.

Dodaje da je proces rada na ovom filmu bio veoma zanimljiv, kao i saradnja s Blertom, mladom kosovskom rediteljicom koja je studirala u Parizu i koja je za svoj kratki film "The Return" dobila brojne nagrade.

"Kroz razgovore smo gradili karakter Bekima kojeg sam utjelovio i trudili smo se da on bude trodimenzionalan te da izbjegnemo kliše. Bekimovo seksualno opredjeljenje je veoma konfuzno. Zbog tradicije on postaje autohomofobičan, neće sebi da prizna svoju seksualnu orijentaciju i priprema se za vjenčanje sa svojom zaručnicom jer tako nalažu društvo, porodica i tradicija. Međutim, onda se pojavi njegov bivši ljubavnik koji sve poremeti", ispričao je.

Odjek ratne prošlosti



Film počinje iz odjeka ratne prošlosti i pokazuje kako su skoro dvije decenije nakon rata neke stvari ostale iste. Ništa drugačije nije ni u drugim zemljama bivše Jugoslavije.

"U ovih nekoliko malih državica koje su nastale raspadom Jugoslavije konflikt je zaustavljen, ali nije završen. Zaustavljeno je samo krvoproliće, jer su u svim zemljama bivše Jugoslavije na vlasti ostale iste garniture ljudi koje su bile aktuelne devedesetih. Samo su blago promijenili retoriku i odijela. U svakoj predizbornoj kampanji potenciraju teme zastrašivanja i ugroženosti. Svako ima svoju istinu i svaka strana će uvijek naći način da dokaže da je žrtva. Nažalost, mladim ljudima ostavljamo da se bave time", rekao je.

Na pitanje da li su mladi sposobni izdići se iznad tog kulta žrtve, Ukaj kaže da to zavisi od sistema obrazovanja.

"Sistem obrazovanja mogu promijeniti jedino ljudi iznutra, iz univerziteta. Ne dizanjem revolucije, već buntom i argumentima. Mladi ljudi moraju biti svjesni činjenice da im jedino znanje niko ne može oduzeti i moraju biti tvrdoglavi u svojim ciljevima. Tek tada su promjene moguće", rekao je.

Spas je u saradnji



Prije nekoliko dana svjedočili smo diskriminirajućoj situaciji kada mladi košarkaši s Kosova nisu mogli doći na kadetsko Evropsko prvenstvo divizije B u Sarajevo, jer im ministar vanjskih poslova BiH nije potpisao vize. Sa sličnim problemima se, kaže nam Ukaj, redovno susreću i drugi umjetnici i sportisti s Kosova.

"Kada je prošli put Berta trebala doći u Sarajevo, producent filma nije dobio vizu. Sigurno su i ovaj put naišli na neke neugodnosti, jer ta procedura izgleda kao Kafkin 'Proces'. Kada govorimo o košarkašima, tužno je jer su to mlade generacije koje su rođene nakon dešavanja devedesetih. Teško je objasniti im da im neki ministar ne potpisuje vize, a najtužnije je što se moraju vršiti pritisci kako bi se to dogodilo. Ružno je što neko preko djece pokušava doći do nekih političkih ciljeva i igrati se asistenta Vladimira Putina. Suludo je da ta djeca mogu otići u Beograd i odigrati utakmicu, a ne mogu u Sarajevo", rekao je.

Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba


Istakao je kako granice postoje samo onda kada su potrebne političarima za postizanje njihovih ciljeva te da je svaki vid saradnje mnogo prirodniji u sferi kulture, umjetnosti i sporta.

"Naravno da i u našim profesijama postoje ljudi koji su zatrovani, ali ta saradnja je mnogo prirodnija. Mi mislimo da smo velika nacija i na pogrešam način pokazujemo mišiće, ali ovo je malo tržište i ljudi moraju sarađivati. Kada je riječ o kinematografiji, populacija cijele bivše Jugoslavije nedovoljna je da bi se jedan film prodao u kinima širom regije i pritom zaradio. Kada nam to bude jasno onda ćemo se više otvoriti prema koprodukcijama. Mi nemamo izlaza, osuđeni smo jedni na druge", rekao je.

Domaćin SFF-a u novim poslovnim projektima



Albanu Ukaju pripala je čast da ove godine bude domaćin Sarajevo Film Festivala, rekao nam je da je to shvatio kao poklon festivala i grada Sarajeva.

"Dok nisam kročio na scenu Narodnog pozorišta Sarajevo nisam znao da ću imati tremu. Kada su se upalila svjetla imao sam neki lični susret s publikom i gradom. Bilo je veoma emotivno i trudio sam se da ne budem patetičan, a da kažem sve ono što je zaokružilo 17 godina koje sam proveo u ovom gradu", rekao je Ukaj na kraju razgovora za Klix.ba.

Nakon završetka Sarajevo FIlm Festivala Alban Ukaj počinje raditi na probama za film "Pun mjesec" čiju režiju potpisuje Nermin Hamzagić. Osim toga, u pripremi je i rad na predstavi "Nigdje nikog nema" koja je rađena prema tekstu istaknutog britanskog dramskog pisca Edwarda Bonda, a koja će u oktobru biti izvedena na sceni Sarajevskog ratnog teatra.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: