{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Amira Sadiković: BiH je neuređeno tržište gdje svako može biti prevodilac, a to je odgovoran posao

24.2.2018. u 14:16
421
71
Amira Sadiković: BiH je neuređeno tržište gdje svako može biti prevodilac, a to je odgovoran posao
421
Amira Sadiković: BiH je neuređeno tržište gdje svako može biti prevodilac, a to je odgovoran posao
Amira Sadiković, profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (Foto: N. G./Klix.ba)
Profesorica Amira Sadiković 20 godina radi na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku anglistike na kojem je od Bolonjskog sistema obrazovanja uveden smjer za prevodioce. U razgovoru za Klix profesorica je pričala o tome kako je biti prevodilac, kakve sve izazove taj posao donosi, ali i kako je edukovati mlade ljude za njega.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Na početku razgovora profesorica Sadiković je istakla kako većina smatra da je prevodilački posao lagan i da se njime može baviti svako ko malo bolje poznaje engleski ili bilo koji drugi jezik. Objasnila je kako je to pogrešno mišljenje, jer znanje jezika jeste uslov, ali to nije dovoljno za posao prevodioca.

"Svaki prevodilački čin je autorski i bilo da prevodilac radi književni prijevod, pismeni neknjiževni, usmeni bilo koje vrste uvijek se taj proces svodi na to da poruka bude u potpunosti razumljiva na jeziku na koji se prevodi. Biti prevodilac podrazumijeva svakodnevno učenje i rad, a s obzirom na to da se ne prevodi uvijek ista oblast bitno je da se za svaku prevodilac spremi i poznaje barem osnovne termine iz određene struke kako bi prijevod bio ispravan", pojasnila je profesorica Sadiković.

Simultani i konsekutivni prijevod se razlikuju, ali nijedan nije lagan



Od Bolonjskog sistema obrazovanja na Filozofskom fakultetu postoji prevodilački smjer na Anglistici, a profesorica je istakla kako rade na tome da se uvede i na ostalim jezičkim odsjecima. Dodala je da je sve više mladih zainteresovano te da većinom po završetku studija uspješno rade kao prevodioci.

"Mislim da se razvila svijest o važnosti prevođenja, a simultanog pogotovo. Mi smo neuređeno tržište jer prijevodom može da se bavi ko želi, posljedice toga vidimo kuda god da se krećemo, čak i po gradu. Na internet stranicama primjećujemo prijevode koji nisu ni na nivou studenta početnika, ljudi misle da je to dovoljno dobro, međutim, nije. Ali drago mi je da uvijek postoji određeni broj ljudi koji tim poslom žele da se bave odgovorno, kompetentno i profesionalno", kazala je Sadiković.

S profesoricom smo razgovarali i o simultanom prevođenju koje zahtijeva posebne psihološke napore s obzirom na to da se istovremeno sluša jedan jezik, a prevodi na drugi. Simultano prevoditi može samo osoba koja je koncentrisana, upućena u oblast o kojoj se govori i izvrsno poznaje i strani i maternji jezik.

"Kod simultanog prijevoda, poruka koja se prenosi nije se ni završila, a već se prevodi na drugi jezik, što znači da prevodilac mora razdvojiti slušanje i govor, a opet istovremeno raditi oba procesa. Nijedan posao se ne može uraditi savršeno, u svakom postoje greške koje su manje ili više vidljive. U prevodilačkom poslu, pogotovo simultanom, one su uočljive pogotovo ako se osoba kojoj prevodite izvrsno razumije u određeno područje. Intelektualno opterećenje koje prevodilac ima tokom simultanog prevođenja mnogi porede s naporom ljudi koji se bave hirurgijom", kazala nam je profesorica.

Za razliku od simultanog, konsekutivni (usmeni) prijevod ne zahtijeva isti proces jer se prevodi nakon što se prvo sasluša sagovornik. Iako djeluje lakše od simultanog, nije mnogo, jer se prevodi minimalno nakon treće minute, a prema standardu i nakon šest.

"Naprimjer na akreditacijskom testu u Briselu za Direkciju za konferencijsko prevođenje se polaže konsekutivni prijevod od pet do šest minuta. Sad zamislite kolika pažnja i koncentracija treba biti prisutna tokom usmenog prevođenja, ali sreća postoje tehnike koje se lako savladavaju i pomažu u ovom procesu. Jedna od njih je bilježenje, koja je itekako korisna", rekla je Sadiković.

Prevodilački posao je prije svega odgovoran



Sadiković je pojasnila da je prevodilački posao prije svega odgovoran i da je osoba koja ga obavlja zaslužna za svaku riječ koju izgovori. Kao primjer je navela prijevode iz oblasti medicine gdje mogu nastati velike posljedice po zdravlje osobe ukoliko se pogrešno prevede uputstvo za lijekove ili protokol za određenu terapiju. Međutim, naglasila je kako živimo u društvu površnosti u kojem već odavno nema odgovornosti te se svemu prristupa na jednak način.

"Pogledajte samo s koliko se površnosti pristupa cestogradnji pa tako ima cesta koje su urađene 80-ih i još se po njima vozimo bez nekih problema, a ima cesta koje su urađene prije pet godina, a spremne su za generalnu obnovu, jer je neko rekao 'ma dobro je to, neka se završi pa ćemo nanovo uzimati novac za popravku', pa to postaje jedan začarani krug kao da se ovdje ne zna šta je to cestogradnja. Tako vam je u svim strukama jer ne postoji odgovornost za neprimjerenu riječ u javnom prostoru, loš prijevod, loše napravljenu cestu...", naglasila je Sadiković.

Tu odgovornost vidi i u svom poslu koji kao profesorica obavlja već 20 godina. Rekla je da je čast obrazovati mlade ljude željne znanja, ali da je za ovaj posao i nakon studija neophodna svakodnevna vježba.

Amira Sadiković, profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
Amira Sadiković, profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu


Sadiković je ispričala kako su njenu prevodilačku karijeru obilježili mnogi važniji događaji. Od 1997. godine akreditovana je za Haški tribunal, Evropsku komisiju i Evropski parlament, NATO i Vijeće Evrope.

"Kada radite posao koji volite onda nekako sva iskustva samo slažete, ne analizirate ih. Uvijek vam je uzbudljivo upustiti se u nešto novo. Svaki prijevod je izazov jer kad prevodilac shvati da od njega zavisi razumijevanje sagovornika, onda shvata odgovornost koju nosi za svaku izrečenu ili neizrečenu riječ, tako da kada ste u situaciji da prevodite vrlo delikatne pregovore, kada zaista prevodite situacije koje mogu biti pitanje života i smrti, onda postajete svjesni ozbiljnosti ovog posla", kazala je profesorica Sadiković.

Na kraju razgovora profesorica je poručila mladima da se interesuju prvenstveno za izučavanje maternjeg, a onda i stranog jezika, jer čovjek je bogat onoliko koliko jezika govori. Osvrnula se i na široku rasprostranjenost engleskog jezika do te mjere da desetogodišnjaci razumiju informacije koje se plasiraju na tom jeziku, rekavši da je on postao lingua franca, odnosno jezik globalne komunikacije.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: