Zdravstveni savjet: Iako antibiotici spašavaju život, treba biti na oprezu

Početkom 2020. godine apsolutno niko nije mogao da predvidi u kakvoj ćemo se situaciji naći. Covid-19, od koga sve više ljudi oboljeva, podsjetio nas je da nam je zdravlje najveće bogatstvo, a prevencija najbolji lijek.

Tokom ovih deset mjeseci, koliko pandemija u našoj zemlji traje, antibiotici su spasili mnoge ljudske živote. Ljekari antibiotike pacijentima oboljelim od COVID-19, prepisuju, kako bi sanirali potencijalnu bakterijsku infekciju koja se događa paralelno s virusnom. U cilju prevencije sekundarnih bakterijskih infekcija, jer je organizam usredotočen na borbu s virusom, što bi moglo dati priliku patogenim bakterijama da se namnože.

Mi danas znamo da antibiotici nisu "pametni lijekovi". To znači da oni nisu sposobni da razdvoje dobre od loših bakterija, pa utiču na narušavanje crijevne flore koja može dovesti do mnogih neželjenih efekata koji dodatno komplikuju infekciju koju želimo da zaustavimo. Smatra se da jedan od tri pacijenta koji piju antibiotike pati od dijareje, nadutosti, grčeva ili mučnine.

Situacija se dodatno komplikuje i zbog toga što su se godinama antibiotici koristili neplanski, pa čak i bez preporuke ljekara, što je rezultiralo činjenicom da mnoge loše bakterije postanu otporne na antibiotsko djelovanje. Zbog toga se danas događa da smo prinuđeni da i za neke obične infekcije koristimo jače antibiotike ili njihove kombinacije. Sve su to razlozi zbog kojih je danas u svim svjetskim, ali i našim vodičima, jasno navedeno da se uz svaki antibiotik, mora uzimati probiotik, napominje prof. Antonija Verhaz.

U apotekama širom Bosne i Hercegovine možete pronaći mnogo različitih probiotika. Međutim, nisu svi isti. Naime, većina u svom sastavu sadrži dobre bakterije, koje su osjetljive na antibiotike, kaže dr Verhaz. Zato se, kada ih uzimate uz antibiotik uvijek savjetuje da napravite razmak 3 sata. U suprotnom postoji veliki rizik da će antibiotik uništiti i dobre baterije i tako smanjiti efikasnost probiotika koji pijete da biste zaustavili ili spriječili stomačne tegobe.

Nadalje, važno da znamo da probiotske bakterije mogu da komuniciraju i razmjenjuju rezistentne gene sa patogenima. To znači da loše bakterije mogu postati otporne na antibiotik. Upravo zbog svega navedenog, važno je da apsolutno svi budemo svjesni da jedino pravilnom upotrebom antibiotike možemo sačuvati za situacije u budućnosti kada će nam oni zaista biti potrebni.

Kako se onda možemo zaštititi?

Uz sve mjere koje se preporučuju, istovremena primjena jedinstvene probiotske kvasnice, može nam pomoći da se uspješnije odupremo jačanju bakterijske otpornosti. Naime, među mnogobrojnim probiotskim bakterijama, postoji samo jedna probiotska kvasnica Saccharomyces boulardii. Samo se Bulardi može uzimati istovremeno sa antibiotikom jer je kao kvasnica u potpunosti otporan na sve antibiotike, zbog toga je u svim smjernicama prva preporuka kod antibiotske dijareje.

Šta je još važno da znamo?

Još jedna stavka koju često zanemarujemo kada kupujemo probiotik u apoteci je da su probiotici (bakterije i kvasnice) živi mikroorganizmi. Kao takvi, oni su osjetljivi na svjetlost, vlagu i druge spoljašnje uslove, pod čijim uticajem njihov broj vremenom opada. Svi dobro znamo da od odgovarajuće doze zavisi i efikasnost preparata.

Zbog toga je prije svega važno da provjerite šta piše na uputstvu na poleđini kutije - koliki je broj živih probiotskih kultura na kraju roka upotrebe, a ne u momentu pakovanja. Samo ćete tako biti sigurni da ste napravili pravi izbor, te da Vam odabrani proizvod zaista može pomoći, istakla je profesorica infektologije, dr Antonija Verhaz. Upravo iz tog razloga ja svojim pacijentima preporučujem Bulardi® Probiotik.