Vrijeme je za strategiju: Kako BiH može smanjiti smrtne ishode u borbi protiv raka dojke

Glavni razlog leži u ozbiljnim sistemskim prazninama kao što je neravnomjerna dostupnost dijagnostike, terapije i lijekova između entiteta i regija, te značajnim nedostacima u resursima i uslugama, naročito u Federaciji BiH. Problem dodatno pogoršava izostanak organizovanih skrining programa i ograničena svijest o važnosti mamografije, zbog čega se bolest najčešće otkriva kasno, kada su terapijske mogućnosti znatno suženе. Više na tu temu govorio je predsjednik Udruženja onkologa u BIH, prof. dr. Semir Bešlija.

Kako sistem pravi razliku

Bešlija ističe da iskustva evropskih zemalja pokazuju da dobro organizovan zdravstveni sistem spašava živote, a studije WHO potvrđuju da zemlje s nacionalnim programima skrininga imaju nižu smrtnost od raka dojke nego one bez njih.

"U evropskom regionu, gdje pokrivenost mamografskim skriningom prelazi 70%, smrtnost se smanjuje za 2–3% godišnje u dobi od 50 do 74 godine. Nasuprot tome, zemlje sa slabim ili neorganizovanim programima bilježe manji napredak, a ponekad i stagnaciju ili porast smrtnosti. Švedska je najbolji primjer: zahvaljujući redovnim pregledima, jasnim protokolima i dostupnosti savremenih terapija, stopa petogodišnjeg preživljenja kod ranog raka dojke prelazi 90%", kaže Bešlija.

Stubovi strategije za promjenu

Za unapređenje ishoda liječenja raka dojke definisano je pet ključnih stubova strategije.

"Prvi se odnosi na organizaciju nacionalnog skrininga i omogućavanje ranog pristupa dijagnostici. Drugi podrazumijeva kontinuiranu dostupnost osnovnih terapija i multidisciplinarne skrbi. Treći je fokusiran na jačanje primarne zdravstvene zaštite i uspostavljanje efikasnog sistema upućivanja pacijentica. Važnost edukacije i kampanja za podizanje svijesti u društvu predstavlja četvrti stup strategije, dok se peti odnosi na praćenje rezultata, evaluaciju i finansijsku održivost sistema", navodi Bešlija.

Kratkoročne mjere (0–12 mjeseci)

U prvoj godini mogu se postići ključni pomaci, a to su:

- Uvođenje pilot-skrining jedinice u tri do pet regija s najvećim opterećenjem bolesti, sa fokusom na žene od 50 do 69 godina za mamografiju, a za mlađe starosne grupe ultrazvuk.

- Osiguranje hitne zalihe citostatika i radioterapijskih kapaciteta tamo gdje nedostaju, uz nacionalnu koordinaciju kako bi se spriječile nestašice.

- Uspostavljanje brzih puteva dijagnostike, od pozitivnog nalaza do konačne dijagnoze ne smije proći duže od dvije sedmice.

Srednjoročne mjere (1–3 godine)

Za dugotrajniji napredak u srednjem roku potrebno je:

- Uspostaviti nacionalni registar oboljelih od raka dojke koji bilježi sve podatke o incidenciji, stadiju, terapijama i ishodima.

- Obučiti i integrisati timove primarne zdravstvene zaštite za rano prepoznavanje sumnjivih slučajeva i upućivanje pacijentica prema standardiziranim protokolima (BIRADS sistem).

- Pokrenuti nacionalnu kampanju za podizanje svijesti i smanjenje stigme, u saradnji sa civilnim društvom i udruženjima pacijentica.

Dugoročne mjere (3–7 godina)

U ovom period ciljevi su:

- Uvođenje organizovanog i pokrivenog programa skrininga, u kojem se žene redovno pozivaju na pregled, a rezultati se prate i evaluiraju.

- Osigurati jedinstvenu politiku pristupa lijekovima i zračenju, kako bi se uklonile geografske nejednakosti.

- Integrisati psihosocijalnu podršku i rehabilitaciju u standardnu onkološku skrb.

Operativni zahtjevi i odgovornosti

Za realizaciju predviđenih mjera, ističe Bešlija, potreban je jasno definisan okvir odgovornosti. Nacionalno vodstvo, putem Ministarstva civilnih poslova u saradnji s entitetskim ministarstvima, treba da uspostavi standarde i finansijske mehanizme. Istovremeno, u svim klinikama i bolnicama je neophodno izvršiti prilagodbu toka pacijenata, obezbijediti stručno osoblje te osigurati kapacitete za mamografiju, biopsiju i onkoterapiju.

"Posebnu ulogu u ovom procesu imaju međunarodne organizacije poput EU, WHO i UNFPA, kao i organizacije iz nevladinog sektora, koje mogu pružiti i tehničku i finansijsku podršku, posebno u fazi pilot-projekata. Također, civilno društvo preuzima ključnu ulogu u izgradnji povjerenja kroz kampanje, edukaciju i kontinuiranu podršku pacijenticama, osiguravajući širu društvenu uključenost u borbi protiv raka dojke", kaže Bešlija.

Ključni indikatori uspjeha

Praćenje uspjeha strategije zasniva se na nekoliko ključnih pokazatelja. Posebna pažnja posvećuje se pokrivenosti skrininga u ciljanoj populaciji, odnosno procentu pozvanih osoba koje se odazovu. Otkrivanje karcinoma u ranim stadijima (I–II) je veoma bitno direktno utičući na ishode liječenja i stopu preživljavanja. Vrijeme koje protekne od prve sumnje do konačne dijagnozene treba da bude duži od 14 dana.

"Osiguravanje dostupnosti i kontinuiteta ključnih terapija u svim regijama takođe je važan pokazatelj, jer omogućava jednaku zdravstvenu zaštitu za sve pacijentice. Na kraju, prati se i stopa smrtnosti specifična za rak dojke, s posebnim naglaskom na godišnji pad ovog procenta, što bi bio najvažniji pokazatelj dugoročnog uspjeha strategije", navodi Bešlija.

Finansiranje i održivost

Rješenje zahtijeva kombinaciju nacionalnih sredstava i međunarodnih grantova (EU/WHO/UNFPA), uz modele javno-privatnog partnerstva raspodjele budžetskih sredstava. Najbitnija investicija bi trebala da bude digitalna evidencija i registracija radi efikasnog praćenja i upravljanja resursima.

Brzi apel za akciju (prvih 90 dana)

"Vrijeme je presudno. U prva tri mjeseca potrebno je formirati međuresornu radnu grupu, pokrenuti nabavku kritičnih mamografskih kapaciteta i potrošnog materijala te dogovoriti privremene protokole za prioritetnu distribuciju lijekova i zračenja", kaže Bešlija.

Prema njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina danas plaća visoku cijenu nejednakosti u liječenju i nedostatka sistemskog pristupa, ali promjena je moguća.

"Smanjenje smrtnosti od raka dojke zahtijeva istovremenu akciju na organizovanom skriningu, jednakom pristupu terapiji i jačanju primarne zaštite. Brze, ciljane mjere u prvoj godini, uz nacionalno vođstvo i međunarodnu podršku, mogu promijeniti trendove, dok dugoročne reforme osiguravaju trajno smanjenje smrtnosti i nejednakosti. Vrijeme je da entiteti Bosne i Hercegovine usvoje sveobuhvatne strategije i pokažu da mogu biti predvodnici promjena. Svaki izgubljeni život je nepotreban - dokazana rješenja već postoje i moraju se primijeniti odmah", zaključuje Bešlija.

Objavu članka je sponzorisala kompanija Novartis Pharma Inc., Predstavništvo u BiH; 11/2025; FA-11560114.

Novartis Pharma Service Inc. Representative Office in Bosnia and Herzegovina, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo; Tel +387 33 295 619, Fax +387 33 295 607.