Veoma važno
24

U jeku koronavirusa stručnjaci savjetuju: Spriječite infekciju pravilnim pranjem ruku

E. Sk.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Kako bi spriječili virusne infekcije, ljekari savjetuju da je vrlo važna dobra higijena ruku. S obzirom na nedavno izbijanje koronavirusa, smjernice javnog zdravstva i dalje to ističu. Je li pranje ruku zaista toliko korisno u kontekstu epidemije? Novo englesko istraživanje sugerira da jeste.

Kada je u pitanju sprječavanje virusnih infekcija, posebno onih koje se šire kapljicama od kašlja i kihanja, pranje ruku uvijek je mjera prvog reda.

U svojim smjernicama o tome kako spriječiti infekciju novim koronavirusom, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da ljudi trebaju prati ruke često sapunom i vodom. Ipak ljudi i dalje izražavaju sumnju da bi nešto tako jednostavno kao osnovna lična higijena moglo imati efekta u kontekstu epidemije.

Novo istraživanje s Massachusetts Institute of Technology u Cambridgeu ima za cilj ukloniti te sumnje pokazujući koliko važno pranje ruku može biti u usporavanju širenja zaraznih bolesti.

Studija, koja se sada pojavljuje u časopisu Risk Analysis, koristila je epidemiološko modeliranje i simulacije zasnovane na podacima kako bi utvrdila može li i kako bolja lična higijena utjecati na brzinu prenošenja bolesti.

Istraživači su krenuli od postojećih podataka koji ukazuju na to da veliki broj ljudi ne opere ruke nakon upotrebe toaleta.

Prema autoru studije, prof. Christosu Nicolaidesu, 70 posto ljudi u Engleskoj koji idu u toalet pere ruke nakon toga. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kažu da najbolje prakse pranja ruku uključuju, ne samo ispiranje ruku vodom, već i nanošenje sapuna i ribanje dlanova, stražnje strane ruku, između prstiju i ispod noktiju.

Piling bi trebao da traje najmanje 20 sekundi prije nego što isperete sapun i osušite ruke čistim peškirom.

Istraživači su koristili postojeće podatke o globalnim letovima. Konkretno, pregledali su trajanje leta, udaljenost leta, veze i procjene koliko vremena putnici provode u zračnim lukama. Na temelju ovih mjera i podataka iz istraživanja o tome kako ljudi komuniciraju s drugima i sa okolinom, istražitelji su izgradili simulacije obrazaca zaraze.

Odredili su 120 aerodroma za koje smatraju da igraju ključnu ulogu u širenju zaraznih faktora. Ipak, također objašnjavaju da to nisu nužno aerodromi s najvećim saobraćajem, piše Medical News Today.

Naprimjer, aerodromi u Tokiju, Japanu i Honolulu na Havajima vjerovatno će biti ključni igrači u širenju bolesti zbog činjenice da nude direktne veze s mnogim najvećim svjetskim aerodromima. Međutim, oni nemaju najveći saobraćaj u cjelini.

Međutim, istraživači tvrde da bi, ako bi više ljudi često i pravilno pralo ruke, značajno usporilo stopu rasta bolesti.

Naime, ako bi 60 posto, a ne 20 posto putnika koji se nalaze u zraku održavali čiste ruke, to bi moglo usporiti širenje infekcija za gotovo 70 posto, zaključili su istraživači.

Čak i povećavanje broja ljudi s čistim rukama za 10 posto moglo bi usporiti stopu kojom se bolest može širiti za čak 24 posto.

Iako istraživači objašnjavaju da bi edukativne kampanje o ličnoj higijeni mogle pomoći poboljšanju cjelokupne situacije, priznaju da bi se to moglo teško postići na tako velikom broju aerodroma. Ipak, tvrde da je moguće postići slične pozitivne rezultate identificiranjem "10 najvažnijih zračnih luka" u blizini izvora epidemije i provedbom obrazovne kampanje pranja ruku u svakoj od njih.

Ovakav pristup mogao bi pomoći usporavanju širenja infekcije za oko 37 posto, sugeriraju istraživači.