Sekunde su u pitanju: Kako preživjeti srčani udar kada ste sami u kući

Sekunde su u pitanju: Kako preživjeti srčani udar kada ste sami u kući
63
S.H.P.
4.12.2019. u 22:25
36
komentara
63

dijeljenja
Sekunde su u pitanju: Kako preživjeti srčani udar kada ste sami u kući Ilustracija: Shutterstock
Kardiovaskularna oboljenja su vodeći uzrok prijevremene smrti u svijetu, a osim toga skraćuju prosječan životni vijek čovjeka za 10 godina.
U kardiovaskularnim bolestima posebno se ističe koronarna bolest. Prema istraživanjima koja su rađena tokom posljednje dekade, smatra se da će broj oboljelih od kardiovaskularnih oboljenja i dalje rasti, uglavnom zbog porasta broja ljudi koji pate od pretilosti i broja oboljelih od dijabetes melitusa.

"Pored visoke stope smrtnosti, koronarna arterijska bolest ima i visoku stopu invaliditeta. U osnovi koronarne arterijske bolesti je aterosklerotski plak koji je kod akutnog koronarnog sindroma nestabilan i vulnerabilan. Urađene analize post mortem pokazale su da je upravo erozija ovakvog plaka uzrok do 40 posto fatalnih infarkta miokarda", pojašnjavam nam doktorica Sanela Rošić-Ramić.

Simptomi srčanog udara



Nažalost, nema sigurnih znakova koji bi jednoznačno upućivali na srčani udar.
Najčešći simptomi koji bi trebali pobuditi sumnju i potaknuti bolesnika ili okolinu da zatraži stručnu, ljekarsku pomoć su bol u grudima koju pacijenti često opisuju kao "pritisak" ili "stezanje", a može se širiti u lijevo (rjeđe u desno) rame i ruku, vrat te donju čeljust.

Neki bolesnici osjete bol u gornjem dijelu trbuha. Zatim se javljaju blijeda i znojem orošena koža, mučnina i nagon na povraćanje, zadihanost koja daje osjećaj "nedostatka zraka", "kratkoće daha" ili "nemogućnosti udisanja", a često je udružena s nelagodom u prsnom košu i bolom, iznenadna nemogućnost pokretanja tijela (ruku i/ili nogu) zbog naglo nastale slabosti, te iznenadni gubitak svijesti.

Važno je znati da ne moraju svi ovi simptomi biti prisutni.

Rošić-Ramić napominje kako je infarkt moguć i bez izraženih bolova te da se sve navedene tegobe mogu javiti i kod drugih, često bezazlenih bolesti i stanja.

"Pri pojavi ovakvih tegoba ljudi koji od ranije boluju od angine pektoris trebaju pozvati pomoć ako im bol ne prođe nakon primjene nitroglicerina. Ako sumnjate da osoba ima srčani udar, pozovite hitnu medicinsku pomoć, neovisno o tome jeste li sigurni radi li se o srčanom udaru ili ne, jer oboljeli mora primiti stručnu pomoć odmah", savjetuje Rošić-Ramić.

Samopomoć kod srčanog udara



Iako se često može pročitati kako kašljanjem možete prekinuti ili zaustaviti srčani udar, Rošić-Ramić napominje da je srčani udar preozbiljno stanje da bi kašljanje bilo dovoljno da u tom momentu pomogne bolesniku. Ovakva preporuka ne postoji ni u kojoj smjernici bilo kojeg reanimatološkog ili kardiološkog društva.

Napominje i kako kašljanje može ponekad pomoći jedino u slučaju pojave nekih oblika srčane aritmije, tako da se duboki udisaj i forsirani kašalj ponavljaju svake dvije sekunde.

"Kada osjetite neke od simptoma najvažnije je sačuvati prisebnost i pravilno provesti preporučene radnje tj. pozvati hitnu pomoć, zauzeti udoban sjedeći ili po mogućnosti ležeći položaj, smiriti se i sažvakati aspirin. Ako se radi o pacijentu koji od ranije ima anginu pektoris obavezno uzeti nitroglicerinski preparat pod jezik", kazala je Rošić-Ramić.

Kazala je da, iako možda nemamo problema s kardiovaskularnim bolestima, trebamo raditi s redukcijom faktora rizika. Redukcija ukupnog kardiovaskularnog rizika počinje promjenama životnih navika, što zavisi od spremnosti pojedinca da modifikuje svoje životne navike.
Prijavi grešku


Komentari (36)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...