Osobe koje imaju visok krvni pritisak, povišen holesterol ili srčane probleme rjeđe jedu cijelo voće
Istraživanje su proveli naučnici Univerziteta Sjeverna Dakota i Istraživačkog centra za ishranu Ministarstva poljoprivrede SAD-a u Grand Forksu, a objavljeno je u časopisu Current Developments in Nutrition. Autori su koristili podatke iz 2019. godine, iz velike telefonske ankete o zdravlju koju svake godine provode američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Ispitanici su govorili koliko često jedu cijelo voće i piju 100-postotni voćni sok. Odgovarali su i na pitanje je li im ljekar ikada rekao da imaju visok krvni pritisak, povišen holesterol, anginu pektoris ili koronarnu bolest srca, odnosno da su imali srčani ili moždani udar. U prosjeku su cijelo voće jeli 1,06 puta dnevno, a sok pili 0,3 puta dnevno.
Razlika ostaje i kad se uzmu u obzir godine i prihodi
Ispitanici s visokim pritiskom, povišenim holesterolom, koronarnom bolešću ili preživljenim srčanim udarom rjeđe su jeli cijelo voće od onih bez tih dijagnoza. Razlika je ostala i nakon što su istraživači uzeli u obzir godine, obrazovanje, prihode i pušenje. Oni koji su imali srčani udar jeli su voće u prosjeku 0,98 puta dnevno, a ostali 1,07 puta.
Kod moždanog udara razlika je postojala samo dok se nisu uzeli u obzir ti faktori.
Kod voćnog soka slika je neujednačena. Nakon uzimanja u obzir istih faktora, razlika je ostala samo za dvije grupe. Oni koji su imali srčani udar pili su sok nešto češće od ostalih, a oni s povišenim holesterolom nešto rjeđe.
Pri cijeđenju se gubi većina vlakana
Kao moguće objašnjenje autori navode vlakna, jer se većina izgubi pri cijeđenju. Prema podacima američke nutritivne baze koje navode, šolja 100-postotnog soka od narandže ima 0,5 grama vlakana, a šolja kriški narandže 3,6 grama. Cijelo voće ima i biljne spojeve (polifenole) vezane za vlakna, koji neprobavljeni stižu do debelog crijeva, gdje ih razgrađuju crijevne bakterije.
Istraživači ipak napominju da su ranije analize pokazale moguću korist soka za srce kad se pije do 200 mililitara dnevno. Američko udruženje za srce (American Heart Association) preporučuje raznovrsno voće i povrće, a ograničen unos soka.
Studija ne dokazuje uzrok
Autori ističu da studija pokazuje vezu, ali ne dokazuje da manje voća uzrokuje bolesti srca. Moguće je i obrnuto, odnosno da su ljudi promijenili ishranu nakon dijagnoze. Anketa je mjerila samo koliko često ljudi jedu voće, a ne koliko ga pojedu, a podaci se zasnivaju na sjećanju ispitanika. Fizička aktivnost, tjelesna težina i ostatak ishrane nisu uzeti u obzir.
Studiju je finansiralo Ministarstvo poljoprivrede SAD-a. Prema izjavi o sukobu interesa, prvi autor zaposlen je u kompaniji VDF FutureCeuticals.