Neurologinja Vesna Arsić Pejić: Moguće je spriječiti do 80 posto moždanih udara

Rano prepoznavanje simptoma i pravovremeno traženje hitne medicinske pomoći od ključnog su značaja za preživljavanje i smanjenje rizika od trajnog invaliditeta.

Arsić Pejić je istakla da se moždani udar može dogoditi bilo kome, u bilo koje vrijeme i na bilo kom mjestu, te da je neophodno poznavati njegove simptome i odmah reagovati jer to može napraviti ogromnu razliku između oporavka i doživotnog invaliditeta.

Pejić je povodom Svjetskog dana moždanog udara poručila: "Moždani udar se može spriječiti, liječiti i kontrolisati kada poznajemo znakove i brzo reagujemo".

Ona je ukazala na značaj pravila FAST, koje pomaže u prepoznavanju najčešćih simptoma ovog oboljenja. Prema tom pravilu potrebno je obratiti pažnju na asimetriju lica, slabost ruku i poremećaje govora, dok pojava bilo kog od ovih znakova zahtijeva neodložno pozivanje hitne medicinske pomoći.

Pejić je napomenula: "'Vrijeme je mozak' je izraz kojim se naglašava važnost brze reakcije jer svaki minut bez odgovarajućeg liječenja može dovesti do propadanja moždanih ćelija i težih posljedica".

Prema njenim riječima, redovno mjerenje krvnog pritiska, pridržavanje propisane terapije, kontrola dijabetesa i masnoća u krvi, prestanak pušenja, uravnotežena ishrana i redovna fizička aktivnost predstavljaju važne mjere prevencije.

"Posebnu pažnju potrebno je posvetiti atrijalnoj fibrilaciji, poremećaju srčanog ritma koji može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka i povećati rizik od moždanog udara", istakla je Pejić.

Napomenula je da je važno zabilježiti vrijeme kada su se simptomi pojavili, jer taj podatak pomaže ljekarima u odlučivanju o mogućnostima liječenja.

Do dolaska medicinske ekipe oboljeloj osobi potrebno je pomoći da zauzme udoban položaj i ne davati joj hranu, vodu niti lijekove na svoju ruku.

Pejić je upozorila da se propisana terapija, uključujući lijekove za razređivanje krvi, ne smije samostalno započinjati, prekidati ili mijenjati bez savjeta ljekara.

Ona je ukazala i na to da moždani udar može ostaviti različite posljedice, u zavisnosti od težine i područja oštećenja mozga. Među najčešćim posljedicama su slabost ili oduzetost jedne strane tijela, poremećaji ravnoteže, hoda i koordinacije, teškoće u govoru i razumijevanju, problemi sa gutanjem, poremećaji vida i osjeta, kao i poteškoće sa pamćenjem i koncentracijom.

Nakon moždanog udara mogu se javiti i depresija, anksioznost i emocionalna nestabilnost, što dodatno može uticati na samostalnost i kvalitet života oboljelih.

Pejić je poručila: "Spriječimo moždani udar, invaliditet, prevremeni odlazak u penziju i smanjen kvalitet života odgovornim ponašanjem prema svom zdravlju i redovnim ljekarskim pregledima".