Kraći dani utječu i na raspoloženje: Kako prepoznati sezonsku depresiju i ublažiti njene simptome
Prema američkom Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje (NIMH), češći je oblik onaj koji počinje krajem jeseni ili početkom zime i povlači se u proljeće i ljeto. Postoji i rjeđi, ljetni oblik.
Za ovaj poremećaj nije dovoljno nekoliko tmurnih dana. Dijagnoza se postavlja kad se depresivne epizode javljaju u isto godišnje doba najmanje dvije godine zaredom i kad su u tom periodu češće nego u ostatku godine.
Simptomi
Britanska zdravstvena služba NHS kao glavne znakove navodi loše raspoloženje i gubitak interesa za uobičajene aktivnosti, osjećaj krivice, beznađa ili bezvrijednosti, razdražljivost i teškoće s koncentracijom, te pojačan umor i duži san nego inače.
Kod zimskog oblika, prema NIMH-u, karakteristični su pretjerano spavanje, prejedanje, posebno žudnja za ugljikohidratima, što može dovesti do debljanja, i povlačenje od drugih ljudi.
Ako se jave misli o samopovređivanju ili samoubistvu, treba odmah potražiti pomoć doktora.
Ko je u većem riziku
Žene obolijevaju češće od muškaraca, a poremećaj obično počinje u mladoj odrasloj dobi. Češći je kod ljudi koji žive dalje od ekvatora, gdje su zimski dani kraći, i kod onih koji već imaju depresiju ili bipolarni poremećaj tipa II. Ponekad se javlja u više članova iste porodice.
Uzroci se još istražuju. Smatra se da manje dnevne svjetlosti remeti nivo serotonina, hemijske tvari u mozgu koja utiče na raspoloženje. Kod zimskog oblika organizam može proizvoditi previše melatonina, hormona koji izaziva pospanost. Nedostatak vitamina D mogao bi problem dodatno pogoršati.
Šta pomaže
NHS savjetuje da svaki dan izađete napolje i iskoristite što više dnevnog svjetla, da redovno vježbate i održavate kontakt s porodicom i prijateljima, bez odustajanja od uobičajenih aktivnosti. Preporučuje i da na spavanje idete i ustajete u isto vrijeme, te da izbjegavate pretjerano pijenje alkohola i korištenje mobitela pred spavanje.
Od terapija, NIMH kao standardni pristup za zimski oblik navodi terapiju svjetlom. Osoba svako jutro sjedi 30 do 45 minuta ispred lampe jačine 10.000 luksa, koja ne propušta UV zračenje, od jeseni do proljeća. Ljudi s određenim bolestima očiju ili oni koji piju lijekove koji povećavaju osjetljivost na svjetlo trebaju to raditi pod nadzorom ljekara.
Pomažu i kognitivno-bihevioralna terapija i antidepresivi. Antidepresivima obično treba četiri do osam sedmica da počnu djelovati. Rezultati studija o vitaminu D su različiti: neke su pokazale korist, a neke nisu.
Onima koji su sezonsku depresiju imali ranije može pomoći da s liječenjem počnu prije nego što sezona počne, ali o tome treba odlučiti s ljekarom.