Promjene životnih navika i loše vijesti teško padaju većini ljudi, a anksioznost koja nastaje zbog ograničenog kretanja utječe na kvalitetu spavanja. Postoji nekoliko korisnih savjeta koji pomažu u reguliranju sna.
Ograničenje informacija, osobito prije spavanja
"Izbjegavanje gledanja ekrana prije odlaska u krevet jedan je od načina da se lakše zaspi. Sada je to važnije nego ikada", objašnjava stručnjak za snove Maryanne Taylor.
Važno je pratiti vijesti, osobito u kriznim situacijama, ali svjetlost ekrana stvara više problema nego koristi. Čitanje vijesti prije spavanja može izazvati nalet adrenalina koji ometa san.
Pročišćenje uma
Ako se televizija gleda tokom večernjih sati, trebalo bi odabrati sadržaj koji će otjerati anksioznost i crne misli. Taylor kaže da su olovka i papir pomoćna sredstva za pročišćenje uma.
"Misli, strepnje, brige - sve to stavite na papir", navodi Taylor i dodaje da su studije pokazale povezanost između prepoznavanja briga i smanjenom anksioznošću.
Spreman krevet
Nesanica i česta buđenja tokom noći stvaraju vezu između kreveta i stanja budnosti. Taylor predlaže da se u takvim situacijama promijeni soba ili premjesti krevet na neko drugo mjesto. Prije spavanja trebalo bi slušati muziku, podcast ili čitati knjigu, a izbjegavati ekran, piše Guardian.
"Kada osjetite pospanost, krevet već mora biti spreman za spavanje", navodi Taylor.
Regulacija disanja
Duboko disanje ublažava simptome anksioznosti - loše misli, napetost u mišićima, ubrzani rad srca ili gubljenje daha. Tehnika "ujednačeno disanje" može pomoći u otklanjanju tegoba.
Postupak počinje ležanjem na leđa i držanjem jedne šake na trbuhu, a druge na srcu. Ramena i kukove trebalo bi opustiti. Slijedi duboki udah kroz nos koji će zrakom ispuniti trbuh i gornji dio grudi sve do ramena. Lagani izdisaj kroz nos slijedi kada osjetite da su pluća puna zraka. Postupak se ponavlja sve dok se ne pojavi pospanost.
Ispunjen dan
Nekada je najčešći uzročnik nesanice stres tokom napornog dana ispunjenog obavezama. Sada je višak vremena najveći izazov čovjeka. Epidemija COVID-19 smanjila je broj radnih sati većine zaposlenika, a mnogi ljudi uopće ne rade. Zato je ugroženo njihovo mentalno zdravlje.
Održavanje tempa života koji je trajao prije epidemije pomaže u lakšem prevladavanju krize tijekom izolacije. To podrazumijeva kreativne aktivnosti u razdoblju radnog vremena, uravnotežene obroke i redovito vježbanje.
