Istraživanje otkrilo različite učinke B vitamina: Mogu smanjiti rizik od moždanog udara, ali ne i infarkta

Autori pregleda su sabrali laboratorijske studije, velika populacijska istraživanja i kliničke studije. Željeli su provjeriti kakvu ulogu vitamin B12 ima u zdravlju srca i krvnih sudova i da li suplementi tog vitamina štite srce.

Vitamin B12 tijelo dobija samo iz namirnica životinjskog porijekla, poput mesa, ribe, jaja i mliječnih proizvoda. Kad ga nedostaje, u krvi raste nivo aminokiseline homocistein. Povišen homocistein povezuje se s oštećenjem unutrašnjeg sloja krvnih sudova i stvaranjem plaka.

Studije nisu potvrdile zaštitu srca

Ranija posmatračka istraživanja povezivala su nizak nivo B12 s moždanim udarom, srčanom slabošću, aterosklerozom i ranijom smrću. Kliničke studije u kojima su ljudi zaista uzimali suplemente dale su slabije rezultate.

U norveškoj studiji NORVIT kombinacija folne kiseline, B12 i B6 snizila je homocistein za oko 27 posto. Ipak, broj srčanih udara i smrti od bolesti srca nije dosljedno pao, a studija je ukazala i na moguću štetu od kombinacije tri vitamina. Cochrane pregled s više od 71.000 učesnika nije pokazao značajnu korist za koronarne bolesti.

Drugačija slika kod moždanog udara

Kad se rezultati studija saberu, terapije B-vitaminima koje snižavaju homocistein povezane su s oko 10 posto manjim brojem moždanih udara. U zemljama u kojima hrana nije obavezno obogaćena folnom kiselinom pad je bio 30 do 35 posto. Veća korist zabilježena je i kod ljudi koji su na početku imali nizak nivo folata.

Autori naglašavaju da je u većini studija testirana kombinacija vitamina, pa se taj učinak ne može pripisati samo vitaminu B12.

Objašnjavaju i zašto moždani udar drugačije reaguje. Mali krvni sudovi u mozgu jako zavise od zdravog unutrašnjeg sloja, na koji homocistein utječe. Srčani udar najčešće nastaje kad pukne plak u koronarnoj arteriji i stvori se ugrušak, a to snižavanje homocisteina nije spriječilo.

Kome prijeti manjak B12

Nedostatku su sklonije starije osobe, jer slabije apsorbuju vitamin. Rizik imaju i vegetarijanci i vegani, osobe nakon barijatrijske operacije, pacijenti na dijalizi i trudnice. Nivo B12 snižavaju i alkohol, pušenje, bakterija Helicobacter pylori te dugotrajno uzimanje lijekova za želučanu kiselinu i metformina.

Autori ne preporučuju opće testiranje cijele populacije, nego testiranje rizičnih grupa i ljudi sa simptomima. Kod potvrđenog manjka liječenje ima jasnu korist za krv i nervni sistem. Oralne doze od 1.000 do 2.000 mikrograma dnevno navode kao razuman prvi izbor kad je manjak posljedica ishrane ili starosti. Takvu terapiju treba dogovoriti s ljekarom.

Prema zaključku autora, B-vitamini najviše koriste ljudima s manjkom hranjivih tvari i onima koji su već imali cerebrovaskularnu bolest. Kod dobro uhranjenih ljudi u zemljama s hranom obogaćenom folnom kiselinom dodatna korist za srce je zanemariva.