Imate visok pritisak? Pazite i na sladić iz bombona, čajeva i sirupa
Za to je zaslužan glicirizin, spoj iz korijena sladića. Prema studiji objavljenoj 1993. godine u časopisu Food and Chemical Toxicology, glicirizin se u crijevima pretvara u gliciretinsku kiselinu. Ona blokira enzim koji razgrađuje kortizol, pa kortizol u bubrezima počinje djelovati poput hormona aldosterona.
Zbog toga tijelo zadržava natrij i vodu, a gubi kalij. Posljedice mogu biti otoci, povišen krvni pritisak i nizak nivo kalija.
Koliko je previše
Naučni komitet za hranu Evropske komisije postavio je gornju granicu od 100 miligrama glicirizina dnevno za redovnu konzumaciju. Iznad te granice može se javiti hipertenzija.
Spomenuta studija navodi da i toliko kod najosjetljivijih osoba može izazvati probleme. To je otprilike 50 grama bombona od sladića. Većina ljudi ima nuspojave pri unosu od 400 miligrama dnevno, a autori su kao sigurnu dnevnu dozu za većinu zdravih odraslih predložili 10 miligrama.
Zbog toga propisi Evropske unije nalažu da slatkiši i pića s glicirizinom na deklaraciji navedu da sadrže sladić. Proizvodi s većim količinama moraju imati i upozorenje da osobe s hipertenzijom trebaju izbjegavati pretjeranu konzumaciju.
Ko treba biti posebno oprezan
Prema medicinskom priručniku MSD, sladić trebaju izbjegavati osobe sa srčanim bolestima i visokim pritiskom. Isto važi za trudnice i osobe koje uzimaju digoksin ili diuretike koji pojačavaju izlučivanje kalija. Sladić može i smanjiti djelovanje lijekova za pritisak i varfarina.
Sladić se ne nalazi samo u crnim bombonima, nego i u nekim biljnim čajevima, pastilama i sirupima za grlo i dodacima ishrani. Slatki okus nije pouzdan znak da proizvod sadrži sladić, pa je najsigurnije čitati deklaraciju.
So ostaje glavni problem
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da odrasli unose manje od 2.000 miligrama natrija dnevno, odnosno manje od pet grama soli. Velik dio soli ne dolazi iz soljenke, nego iz hljeba, sireva, prerađenog mesa, gotovih jela, supa iz kesice i slanih grickalica.