Glavobolja - može li ustaljena pojava biti simptom nečega ozbiljnijeg?
Glavobolja se smatra ustaljenim "medicinskim poremećajem" kojeg prema određenim izvorima osjeti preko 75 posto stanovništva, a neki navode i više. Naime, 90 posto muškaraca i 95 posto žena doživi bar jednu glavobolju u životu, od čega njih trećina ima barem jedan ozbiljan napad.
Zanimljivo, njih svega 5 posto traži medicinsku pomoć te se može reći da su generalno glavobolje nedovoljno prepoznate, dijagnosticirane i liječene.
Koje vrste glavobolja postoje? Šta je migrena?
Prema Međunarodnoj klasifikaciji glavobolja, one mogu biti primarne i sekundarne. Kod sekundarnih postoji osnovni uzrok oboljenja praćen glavoboljama. Naravno, najčešće susretana primarna glavobolja je migrena koju je prvi opisao Aretej iz Kapadokije u drugom stoljeću.
Sam naziv je imao svoju evoluciju: Galen - hemicrania/hemikranos, Rimljani - hemicranium/hemigranea/migranea, Srednja Engleska - megrim, Francuska - migraineur,migraine. Prema definiciji riječ je o primarnoj epizodičnoj glavobolji karakteriziranoj kombinacijama neuroloških, gastroenteroloških i autonomnih promjena.
Migrene su toliko uobičajene koliko su raznolike. Migrena nije samo glavobolja, to je kompleksno neurološko oboljenje koje pogađa više od milijardu ljudi u svijetu. Svaki deseti stanovnik planete pati od ponavljanih napada migrene.
Učestalost migrene je između 15 i 18 posto (do 33 posto) kod žena i 5 i 6 posto (do 13 posto) kod muškaraca, što bi značilo da je u osoba ženskog spola tri puta češća. Kod djece ranije su zahvaćeni muškarci, tada je obično riječ o migreni s aurom, dok su poslije puberteta češće zahvaćene osobe ženskog spola, koje rjeđe imaju auru.
Prvi napad je najčešće u periodu 15. i 25. godine života, po pravilu prije 50. godine života, te svakog pacijenta kod kojeg je prvi napad migrene nastupio poslije tog perioda treba detaljno ispitati i isključiti druge razloge glavobolje. Često je nedijagnostcirana, naročito kod kod muškaraca.
Psihološki profil također dodatno pojašnjava kod kakvih osoba se pojavljuje, a ukazuje na perfekcioniste, krute osobe, sklone frustraciji, preosjetljive. Tokom napada više od 90 posto bolesnika nije u stanju da normalno funkcioniše, a preko polovine napad mora da provede u krevetu. Bitno remeti kvalitet života bolesnika za vrijeme i između napada.
U kampanji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) "Global Burden of Disease Survey 2010" migrena je rangirana kao treći najčešći poremećaj i sedmi specifični uzrok onesposobljenosti širom svijeta, što ima utjecaj na radnu aktivnost (pacijenti su sa radnog mjesta odsutni 5 do 10 radnih dana godišnje) i slabiji socioekonomski status oboljelih.
Migrena je složeni, "genetski heterogen" poremećaj. No i samo jedan gen može biti odgovoran za različito ispoljena stanja. Genetički faktori bi, između ostalog, određivali prag za pojavu migrene kod svakog pojedinca. Naime, u migreni i između napada postoji nasljedna sklonost prema pojavi glavobolje, uz doprinos i drugih, provokativnih faktora za napad migrene.
Među njima se izdvajaju stres, zamor, pušenje, alkohol, zloupotreba različitih supstanci, neke namirnice (sir, crno vino, čokolada), klimatske promjene, hormonske promjene, menstruacija itd. Studije ukazuju da neke strukture mozga imaju ulogu u nastanku migrene.
Kako pristupiti tretmanu pacijenta sa migrenom?
Neurološki poremećaj osoba s migrenom pogađa multiple dijelove mozga: moždano stablo, cerebralne hemisfere i same nerve, no ne znamo tačno šta može izazvati svaki korak u migreni. Brojna su otvorena pitanja, npr. zašto se kliničke manifestacije među ljudima toliko razlikuju, zašto je više oboljelih žena i zašto se šabloni migrene mijenjaju tokom života?
Terapijski pristup podrazumijeva pružanje adekvatnih informacija pacijentu i njegovoj pratnji. Ne treba dopustiti bilo kakva nerealna očekivanja u pogledu definitivnog izlječenja, jer je migrena uglavnom doživotna bolest. Slijedi prepoznavanje faktora koji pokreću napad migrene, te savjetovanje o budućem načinu života kako bi se umanjila mogućnost izazivanja pojave migrene.
Visoke doze B-6 vitamina i magnezija mogu utjecati na učestalost i intenzitet migrenoznih napada. Medicinski pripravci koji sadrže kombinaciju ove dvije komponente, pojedini i sa probiotikom i efektom na probavni trakt, se preporučuju kao suplementi u prevenciji migrenoznih napada.
Dodatak prehrani koji sadrži magnezij i B-6 vitamin sa dodatkom probiotičkih sojeva je Bio-KultMigréa, posebno dizajniran kako bi djelovao dvostruko na probavni trakt i migrenu. Pogodan za svakodnevnu upotrebu kao dio zdravog načina života obezbjeđujući normalnu funkciju centralnog nervnog sistema.
Posebnost ovog preparata je što je pogodan za djecu i trudnice, bez glutena i GMO te što se kapsule mogu rastaviti i sadržaj posipati po hrani, pomiješati s pićem ili progutati cijele. Probiotik Bio-KultMigréa pomaže održavanju kvalitete života.
