Deset minuta vježbanja dnevno povezano s dubljim snom i boljim raspoloženjem
Istraživači Univerziteta Teksas u Austinu pratili su studente koji su nekoliko mjeseci nosili Fitbit narukvice. Zatim su njihove navike kretanja poredili s obrascima spavanja. Većina ranijih studija mjerila je koliko ukupno vremena ljudi provedu vježbajući, a ovaj tim zanimalo je da li je važno i koliko dana u sedmici neko vježba. Rad je objavljen u časopisu Journal of Physical Activity and Health.
Benjamin Baird, docent psihologije na tom univerzitetu, objasnio je šta su htjeli provjeriti: da li je učinak drugačiji kad se vježbanje rasporedi kroz sedmicu nego kad se sve odradi odjednom, za vikend. Kako kaže, za zdravlje sna učestalost izgleda zaista ima ulogu.
Više dubokog sna i bolje raspoloženje
Učesnici koji su češće vježbali provodili su više vremena u non-REM fazi sna. Ona uključuje i duboki san, ključan za oporavak tijela i rad mozga. Chris Corral, jedan od autora studije, pojasnio je da je duboki san naročito važan u prvim satima noći. Tada tijelo obavlja velik dio oporavka od fizičkih i mentalnih napora tokom dana.
Kod mladih odraslih osoba obuhvaćenih istraživanjem već deset minuta umjerene do intenzivne aktivnosti dnevno bilo je povezano s boljim snom. Prema autorima, to je napor pri kojem dišete jače nego inače, ali i dalje možete razgovarati. Na skali od 1 do 10 to je otprilike šestica.
Koristi su primijećene i kod laganijeg kretanja. Redovno hodanje i pauze u kojima ustanete umjesto da sjedite bili su povezani sa zdravijim spavanjem i boljim raspoloženjem narednog dana. Učesnici koji su redovnije vježbali sutradan su se uglavnom osjećali energičnije i manje pod stresom.
Svaki dan pomalo umjesto svega za vikend
Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i Svjetska zdravstvena organizacija preporučuju oko 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično. Ne traže, međutim, da se ta aktivnost ravnomjerno rasporedi kroz sedmicu. Rezultati iz Teksasa ukazuju na to da bi za san svakodnevno kretanje moglo biti bolje od vježbanja samo vikendom. Autori ipak naglašavaju da je potrebno još istraživanja. Baird smatra da sadašnje smjernice ne odražavaju koliko je učestalost važna za san.
Studija je opservacijska, što znači da pokazuje povezanost, ali ne dokazuje da češće vježbanje direktno poboljšava san. Uzorak su činili studenti. Zato tim sada planira provjeriti važe li isti obrasci i u većoj i raznolikijoj populaciji, kroz petogodišnju studiju u okviru univerzitetskog programa Whole Communities – Whole Health.
Corral ističe da mozak tokom sna pohranjuje sjećanja, čisti otpadne tvari i obnavlja se. Prema njegovim riječima, bolji san znači bolje zdravlje mozga i potencijalno manji rizik od hroničnih bolesti i depresije.
"Ne morate trčati maratone. Samo malo kretanja svaki dan pomaže", rekao je Corral i dodao da se računa i lagana aktivnost.