Blatačko jezero na Bjelašnici koje je nekada napajalo hiljade grla stoke broji posljednje dane

Rijetki danas prolaze pored sela Blaca, koje je pred rat napušteno, a u čijoj blizini se nalazi gotovo presušeno jezero. Tek pokoji istinski alpinista prisjeti se ovog jedinog pravog prirodnog pojilišta za stočare Čuhovića, Blaca, Dubočana i okolnih sela kojih je dolaskom sunčanih dana svake godine sve manje na planini.

Putujući kroz fotografije koje je bilježio godinama, meteorolog najviše balkanske meteostanice ili Opservatorija, smještene na vrhu Bjelašnice, Zijad Omerović, prisjeća se kako je Blatačko jezero izgledalo prije 20 godina.

"I dok se za većinu sličnih mjesta može reći da je čovjek svojim djelima doprinio uništavanju ili nestanku jezera, rijeka ili šuma, ovdje je sasvim suprotno. Čovjek će svojim nečinjenjem uzrokovati nestanak jezera. Naime, hiljade grla stoke koja su se hranila na okolnim pašnjacima su dolazila na jezero na vodu. Tako su ulazili u vodu i barske trave nisu mogle opstati, a danas teško da imaju tri, četiri stada sa po stotinjak ovaca te nekoliko goveda koja tu dolaze na vodu", govori Omerović.

Pokoji turista i najuporniji čobani, priča nam Omerović, danas znaju zasjesti u blizini jezera. Među njima je, dodaje, meteorolog, i dedo Alija Macić koji i u 86. godini izlazi sa ovcama na planinu.

Inače, ovaj dio Bjelašnice nema vode ni izvora. Mještani Čuhovića su poslije rata uspjeli dovesti vodu iz Lukomira, a jezero je bilo izuzetno važno za stoku. Ipak, pustoš kakva se danas zatiče ovdje svjedoči da je sa mještanima "otišla" i voda i stoka.