Njemački naučnici svojim su eksperimentima dokazali da se mozak tokom sna puno bolje odupire kvarenju svježih informacija, prenose mediji.
Njihova studija baca novo svjetlo na iznimno složen proces kojim ljudi pohranjuju i koriste namjerno stečene informacije i podatke ili, ukratko, na učenje.
Ranija istraživanja pokazala su da se svježe informacije, privremeno pohranjene u dio mozga nazvan hipokampus, ne "primaju" odmah.
Također je poznato da reaktivacija tih informacija nedugo nakon učenja ima ključnu ulogu u njihovu trajnu zbrinjavanju u neokorteks, moždani "hard disk".
U budnom stanju, brzo prisjećanje naučenog obično je krhak proces.
Kada bi se, naprimjer, druga pjesma učila nedugo nakon prve, taj bi postupak vrlo vjerovatno otežao pospremanje prve u duboku memoriju.
Bjorn Rasch i njegove kolege sa univerziteta u Luebecku pretpostavljali su da se isto događa i u snu i proveli su istraživanje kako bi saznali jesu li u pravu.
Naime, zamoljena su 24 dobrovoljca da pokušaju zapamtiti 15 pari karata sa slikama. Nakon 40 minuta, pola ispitanika pošlo je na spavanje, a ostali su dobili novih 15 pari karata s nešto drugačijim uzrokom slika. Nakon drijemeža i prva grupa je dobila isti drugi zadatak.
Nakon toga su članovi obje grupe morali pokazati što su zapamtili iz originalnog zadatka.
Na iznenađenje naučnika, grupa koja je spavala polučila je znatno bolje rezultate, sparivši tačno 85 posto karata, nasuprot 60 posto grupe koja je bila budna.
"Reaktivacija sjećanja imala je potpuno drugačiji učinak u budnom i u stanju sna", rekla je jedna od autorica istraživanja Sussanne Diekelmann, također sa univerziteta u Luebecku.
"Na osnovu CT snimaka, slutimo da je razlog za ovaj iznenađujući rezultat taj što je već u prvim minutama sna počeo prijenos podataka iz hipokampusa u neokorteks", dodala je.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
