Švicarska kao kutija čokolade neočekivanog okusa, zelenih pašnjaka, jezera i satova

Često se kaže da je Švicarska ustvari Italija, Francuska i Njemačka u malom. Nastala prije osam vijekova slobodno izraženom voljom svojih stanovnika, Švicarska uživa ugled jedne od najstabilnijih, najorganiziranijih i najbogatijih zemalja na svijetu. Oko sedam miliona stranih turista dolazi svake godine u Švicarsku privučeni, prije svega, izuzetnim prirodnim ljepotama njenih alpskih predjela, besprijekorno uređenim turističkim centrima i očaravajućim gradovima.

Poznata kao raj za ljetne i zimske sportove, Švicarska je zemlja u kojoj su ljudi počeli skijati prvi put radi zabave. Čuvena imena podsjećaju na sve planinske romanse i glamurozne drame svjetskog jet seta - Cermat, Sent Moriz, Interlaken, Gstaad, Jungfrau...

Kada je riječ o gradovima, za svakog se nudi ponešto - kosmopolitizam Ženeve, razuzdanost Ciriha, bogata umjetnička aktivnost i ponekad zapaljiv noćni život Lozane. Između šik skijališta, runolista, Hajdi, čokolade i satova, leži kompleksna zemlja s kulturama u skladnom zajedništvu. Nije tu samo riječ o četiri jezika (njemački, italijanski, francuski, retoromanski), već o skladu kulturoloških različitosti, od ugostiteljstva, do muzike, arhitekture... Lista čudesnih građevina, prirodnih ljepota i očaravajućih gradova je beskrajna, a gdje god da odete, Švicarska će vam se otkrivati kao kutija čokolade neočekivanog okusa.

Treba obići najljepše gradske četvrti na obroncima Ciriškog jezera, čuvenu Politehničku školu (na kojoj je predavao Einstein), švicarski Nacionalni muzej, trg Lindenhof, na vrhu brdašca iznad rijeke Limat, crkvu svete Marije ukrašenu Šagalovim vitražima. Glavni grad Švicarske Bern sjedište je najznačajnijih državnih institucija.

Montre je čuveno ljetovalište poznato po televizijskom i jazz festivalu. Centar grada odiše atmosferom, a u blizini je čuveni dvorac Šijon odakle se pruža predivan pogled na cijelo Ženevsko jezero. Dvorac je poznat po poemi lorda Bajrona "Zatvorenik Šijona" iz 1816. godine, posvećenoj poznatom svećeniku i političaru Francoisu de Bonivardu, zatvorenom u dvorcu od 1530. do 1536. godine.