Nacionalni ponos
124

BBC o bosanskim stećcima: Zagonetne znamenitosti koje vijekovima zbunjuju historičare

N. O.
Foto: A. P./Klix.ba
Foto: A. P./Klix.ba
Na BBC-u objavljen je tekst o bosanskim stećcima, a u kojem se pojašnjava šta ovi "zagonetni nadgrobni spomenici" predstavljaju te zašto se smatraju simbolom nacionalnog ponosa.

Više od 60.000 živopisnih nadgrobnih spomenika prošarano je u ruralnim krajevima zemlje i nude fascinantan uvid u srednjovjekovni život u regiji, započinje tekst BBC-a o "zagonetnim znamenitostima Bosne i Hercegovine".

"Nazvani stećci, ovi monolitni nadgrobni spomenici su neke od najprepoznatljivijih – iako zagonetnih – znamenitosti Bosne i Hercegovine. Oko 60.000 ovih srednjovjekovnih kamenih spomenika leži razbacano po selima u državi, a obično su grupisani u nekropole. Izranjajući iz zelenila bosanskih brda i livada, njihovi živopisno izvedeni dizajni zbunjuju historičare i putnike vijekovima, ali i dalje služe kao simbol nacionalnog ponosa i identitet među bosanskohercegovačkim multietničkim stanovništvom", navodi se.

Dalje se pojašnjava da su nastajali od 12. do 16. vijeka, a kao i nadgrobni spomenici drugdje u svijetu, ponekad su ukrašeni vjerskim krstovima i rozetama. Drugi pokazuju oružje, što bi moglo ukazivati ​​na društveni status i profesiju pokojnika. Scene lova na jelene, viteški dvoboji i kružne grupne pogrebne igre nude fascinantne poglede na svakodnevni život u srednjovjekovnoj Bosni.

Na pojedinim stećcima nalaze se ćirilični natpisi koji sadrže podatke o pokojniku, kao i filozofske napomene, poput epitafa Vignja Miloševića koji glasi: "Nekada sam bio kao ti i bićeš kao ja". Ovi natpisi otkrivaju zanimljive detalje o nivoima pismenosti tog vremena.

"Neki stručnjaci smatraju da su stećke stvorili bogumili, dualistička vjerska sekta porijeklom sa Balkana. Manje popularna teorija ih povezuje sa Vlasima, nomadskom populacijom koja je u to vrijeme živjela na Balkanu. Zanimljivo, otkako su antropolozi počeli proučavati stećke krajem 19. stoljeća, Srbi, Hrvati i Bošnjaci (tri etničke grupe koje danas čine veći dio Bosne i Hercegovine) pokušavaju stećke smatrati svojima", navodi se dalje.

Na kraju se ističe da dok su stećci ponos i inspiracija za domaće umjetnike, mnoge od ovih nekropola ostaju zanemarene. Radimlja je, na primjer, na listi ugroženih nacionalnih spomenika jer je u neposrednoj blizini izgrađena industrijska i trgovačka zona.

Na kraju ističu da se u javnosti budi uviđanje vrijednosti ovih tajanstvenih srednjovjekovnih relikvija te da se gaji nada da će to potaknuti i vlasti da ih bolje očuvaju.