Genetski modifikovani biglovi mogli bi biti nova opcija za ljude alergične na pse
Matt Walker, genetičar iz New Yorka koji godinama nije mogao maziti psa bez kihanja, sada bez problema živi s biglom Bailey.
Njegova alergija nije nestala, ali su kod Bailey i njenog blizanca Alfieja uklonili glavni gen odgovoran za proizvodnju proteina koji izaziva reakcije kod ljudi.
"Osjećaj sada je neka kombinacija olakšanja, strahopoštovanja i zahvalnosti što je uspjelo", rekao je Walker o rezultatu.
Njegova kompanija Kindred Companion Sciences koristila je CRISPR, tehniku za uređivanje gena nagrađenu Nobelovom nagradom, kako bi stvorila ove pse.
Istraživači su najprije u laboratoriji izmijenili genetski kod u ćelijama pseće kože, potom taj uređeni kod prenijeli u jajne ćelije koje su usađene surogat majci bigla.
Tako su u septembru 2024. godine rođene dvije zdrave ženke, a testovi njihove sline i krzna nisu pokazali prisustvo ključnog alergijskog proteina. Walkerova koža reagovala je na uzorke pudle i goldendoodlea, ali ne i na uzorke dva bigla.
Studija je objavljena u srijedu u časopisu CRISPR Journal i prema navodima autora, prvi je uspješan slučaj primjene ovakvog pristupa kod pasa.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da će trebati godine da se utvrde dugoročni zdravstveni efekti i provjeri koliko je metoda zaista efikasna kod šire populacije ljudi alergičnih na kućne ljubimce.
Bioetičar Arthur Caplan s Grossman School of Medicine pri New York Universityju upozorio je i na moguću širu posljedicu.
"Otvara vrata tome da mnogo više ljudi može imati kućne ljubimce. S negativne strane, moglo bi obeshrabriti ljude da udomljavaju napuštene i neželjene životinje koje nisu genetski prilagođene da budu bez alergena", poručio je.
