Opasnost u parkovima
1

Divlji kesten i žir otrovni su za pse, simptomi se javljaju za nekoliko sati

Piše: L. R. |
Osim trovanja, pas se žirom može zagrcnuti, a plod mu može začepiti želudac ili crijeva (Foto: Shutterstock)
Osim trovanja, pas se žirom može zagrcnuti, a plod mu može začepiti želudac ili crijeva (Foto: Shutterstock)
Poslušajte
Divlji kesten i žir ovih dana prekrivaju parkove i šetnice, a psima mogu ozbiljno naštetiti. Otrovni su, a mogu izazvati i gušenje ili začepljenje crijeva, upozorava britanski Kennel Club.

Psi u jesenjim šetnjama često podignu plod sa zemlje, a vlasnici to ne shvate kao opasnost. Britanski Kennel Club navodi da je divlji kesten u cijelosti otrovan za pse: otrov se nalazi ne samo u plodu nego i u listovima, kori i cvjetovima.

Šta se dešava kad pas pojede divlji kesten

Prema istom izvoru, pas se obično razboli između jednog i šest sati nakon što pojede kesten, a u rijetkim slučajevima simptomi se pojave tek nakon nekoliko dana.

Znakovi trovanja su povraćanje, ponekad s krvlju, proljev, pojačano slinjenje, bol u stomaku, žeđ i odbijanje hrane. Pas može biti nemiran, teturati, drhtati, a u težim slučajevima ne može se ni pomjeriti.

Britanska mreža veterinarskih hitnih službi Vets Now navodi da je otrovna tvar u divljem kestenu eskulin. Za teško trovanje pas obično mora pojesti nekoliko plodova, a ozbiljni slučajevi su rijetki, ali se dešavaju. Protuotrov ne postoji, pa veterinari ublažavaju simptome, između ostalog infuzijom.

Žir: manje količine za stomak, veće za bubrege i jetru

Žir je opasan zbog tanina. Kennel Club navodi da manje količine izazivaju povraćanje i stomačne tegobe, a veće mogu oštetiti bubrege i jetru. Nezreli zeleni žir ima više tanina od smeđeg, zrelog, pa je otrovniji.

Osim trovanja, pas se žirom može zagrcnuti, a plod mu može začepiti želudac ili crijeva.

Pitomi kesten nije isto što i divlji

Kesten koji se peče i prodaje na ulicama je pitomi i nije otrovan. Prema portalu Kinship, razlikuju se po listovima: divlji kesten ima velike listove u obliku raširene šake, a pitomi dug, pojedinačan i nazubljen list. U bodljikavoj čahuri divljeg kestena obično je jedan sjajni plod, a kod pitomog više manjih, spljoštenih plodova.

Francuska agencija za sigurnost hrane ANSES navodi da divlji kesten raste u gradovima, parkovima, drvoredima i školskim dvorištima, a pitomi u šumama. To znači da su psi najčešće izloženi baš divljem kestenu.

Kako zaštititi psa

Kennel Club savjetuje da u šetnju pored ovih stabala ponesete lopticu ili igračku za žvakanje, kako bi pas imao nešto drugo u ustima. Psa koji sve pokupi sa zemlje bolje je na tim dionicama voditi na povocu, a kestene mu ne bacajte za igru.

Ako je pas pojeo divlji kesten, javite se veterinaru. Isto važi i za žir. Ne čekajte da se pojave simptomi.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima