Zakon o životnom partnerstvu: LGBT parovi iz BiH idu u Hrvatsku da se vjenčaju

Zakon o životnom partnerstvu istospolnim parovima u Hrvatskoj omogućava sva prava koja uživaju i heteroseksualni vjenčani parovi, osim prava na usvajanje djece. Sam zakon je definisan kao zajednica porodičnog života, a životno se partnerstvo u Hrvatskoj sklapa kao i građanski brak, pred matičarem, svečano i javno.

Donesen je u augustu ove godine, a od septembra je na snazi. Na zakonu se radilo više od dvije godine, a cilj je bio da on odražava potrebe porodičnih zajednica osoba istog spola. Dosad je u Hrvatskoj sklopljeno između 30 i 40 životnih partnerstava, a otprilike svake sedmice se održi jedno gay vjenčanje.

"To je zapravo velika brojka u odnosu na ono što smo očekivali. Mi smo veoma sretni zbog ovog zakona, dugo je vremena trebalo da se on donese i stupi na snagu. Pripadnici LGBT zajednice doprinose društvu kao i ostali - i mi plaćamo poreze, podižemo kredite, te nam je potrebno da živimo zajedno. Ovaj zakon za nas predstavlja ne samo pitanje ljudskih prava, nego i dostojanstvo da se prizna činjenica da postojimo, da živimo zajedno i da smo tu", navodi Marko Jurčić iz udruženja Zagreb Pride, koji je i sam učestvovao u radnoj grupi za izradu ovog zakona.

On dodaje kako se prilikom same terminologije "doživotnog partnerstva" fokus ne stavlja na spol, nego na same živote koji postoje. Ističe kako je u toku donošenja ovog zakona postojala manipulacija od crkvenih institucija u Hrvatskoj, koje su donošenje tog zakona upoređivale sa "krajem svijeta".

"Ovo je veliki korak naprijed za ljudska prava, ne samo u Hrvatskoj, već i u regiji i Evropi. I ono što je svima nama veoma važno, a to je sreća i proslava ljubavi, što u biti sam čin vjenčanja i jeste", poručio je Jurčić.

Doživotno partnerstvo u okviru ovog zakona mogu sklopiti dvije osobe istog spola, nevezano za državljanstvo. Ovaj zakon stoga uveliko olakšava mnoge praktične poteškoće, a jedno od prava koje se njime ostvaruje je i pravo na boravak u Republici Hrvatskoj, što se često odnosi na građane iz regije, najčešće Bosne i Hercegovine i Srbije.

"U skladu sa putem ka Evropskoj uniji, i Bosna i Hercegovina bi u skorije vrijeme svakako trebala donijeti jedan ovakav zakon. Ipak, da bi došlo do njega, zaista moramo imati političku volju i jako civilno društvo koje će stati i boriti se za donošenje jednog ovakvog zakona", istaknula je Lejla Huremović iz Sarajevskog otvorenog centra.