Cimet kao prirodni saveznik: Kako zaštititi sobne biljke od gljivica
Stručnjaci za vrtlarstvo s kojima je razgovarao portal Martha Stewart ističu da je cimet jeftino i netoksično rješenje. Chrissie Handley iz firme Online Turf kaže da ne šteti korisnim insektima i ne zagađuje zemlju, a jakim mirisom tjera štetočine.
Zašto cimet djeluje
Cimet sadrži cinamaldehid, spoj koji mu daje karakterističan miris i ima antifungalno i antibakterijsko djelovanje. Handley dodaje da zbog toga zemlja ostaje zdravija, a štetočine najčešće biraju zemlju koja je prevlažna ili pljesniva.
Kako ga koristiti
Plijesan na zemlji: Bijela plijesan na površini zemlje česta je zimi, kad se biljke prezalijevaju. Tada je dovoljno posuti tanak sloj mljevenog cimeta. Ako se plijesan već raširila, Handley savjetuje da se biljka odvoji od ostalih, plijesan sastruže, a biljka zatim prska rastvorom cimeta dva puta sedmično.
Sprej protiv gljivica: Handley pravi rastvor od jedne supene kašike cimeta na pet litara tople vode, procijedi ga kroz filter za kafu i sipa u bočicu s raspršivačem. Takav sprej, kaže, pomaže kod sive plijesni i pepelnice.
Mušice i mravi: Sitne mušice koje polažu jajašca u vlažnu zemlju ne podnose miris cimeta. Posut po površini saksije, cimet ih tjera i usporava razvoj gljivica kojima se hrane njihove ličinke. Posipanje treba ponavljati otprilike svake dvije sedmice, a ako biljku napadaju štetočine koje sišu sok, cimet se može nanijeti i na listove.
Rezovi i oštećenja: Kod orezivanja ili slučajnog loma lista ili stabljike, na svježi rez se nanese malo cimeta, koji zatvara ranu i štiti je od bakterija i gljivica.
Na šta pripaziti
Za biljke se koristi čisti mljeveni cimet od kore, a ne mješavina sa šećerom, upozorava Lindsey Chastain iz firme The Waddle and Cluck. Preporučuje se cejlonski cimet, jer kasija u većim količinama može blago štetiti biljkama.
Važno je ne pretjerivati s količinom. Mutalik savjetuje da se cimet nanosi kroz sitno cjedilo.
"Čim primijetite da se cimet grudva ili stvara koru na površini zemlje, stavili ste previše", kaže on.
Debeo sloj odbija vodu i ometa zalijevanje, a može i podstaći plijesan.