Prije nego što bacite
1

Šta znače rokovi trajanja na hrani: Jedna oznaka govori o sigurnosti, druga o kvalitetu

Piše: L. R. |
Neke namirnice rok uopće ne moraju imati (Foto: Shutterstock)
Poslušajte
Oznake "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do" zvuče gotovo isto, ali ne znače isto. Prva govori o sigurnosti hrane, a druga o kvalitetu, pa mnoge namirnice s isteklim rokom ne morate baciti.

Obje oznake propisane su i u BiH, a Agencija za sigurnost hrane BiH u smjernicama objavljenim u decembru 2024. godine, objašnjava razliku.

"Upotrijebiti do" je datum do kojeg se hrana može sigurno jesti i stavlja se na lako kvarljive namirnice. "Najbolje upotrijebiti do" je datum do kojeg hrana zadržava boju, okus, teksturu i miris, pod uslovom da se pravilno čuva.

Ista pravila važe i u Evropskoj uniji. Evropsko vijeće za informacije o hrani (EUFIC) navodi da je do 10 posto od 88 miliona tona hrane koja se u EU baci svake godine povezano s nerazumijevanjem ovih oznaka.

Nakon isteka "upotrijebiti do" hrana ide u smeće

Hranu kojoj je istekao rok "upotrijebiti do" ne treba jesti, čak ni ako izgleda i miriše dobro, jer nakon kraćeg vremena može biti direktna opasnost po zdravlje.

Ova oznaka stoji na svježem mesu i ribi, punjenim pekarskim proizvodima i kolačima s kremom, hladnim gotovim obrocima i salatama, svježim mliječnim proizvodima, mekim i svježim sirevima, maslacu i svježe cijeđenim sokovima.

Izuzetak je hrana koja se zamrzne na -18 °C ili niže prije isteka roka. Agencija preporučuje da se takva hrana iskoristi u roku od dva mjeseca od zamrzavanja i što prije nakon odmrzavanja.

Šta se smije jesti nakon "najbolje upotrijebiti do"

Hrana s ovom oznakom ostaje sigurna još neko vrijeme nakon isteka datuma, pod uslovom da je čuvana prema uputama i da ambalaža nije otvarana ni oštećena. U BiH se takva hrana više ne smije prodavati, ali se kod kuće može pojesti. Agencija daje okvirne rokove:

– do godinu dana, a moguće i duže: sol, šećer, brašno, suha tjestenina, griz, kus-kus, riža, kafa, čaj, suhi keksi, voda i sokovi obrađeni na vrlo visokoj temperaturi (UHT), konzerve, med i sirupi, tvrdi bomboni te smrznuto meso, riba, voće i povrće;

– do dva mjeseca: tost, žitne pahuljice i musli, slane grickalice, ulja i masti (osim hladno prešanih), majoneza, kečap, instant supe, mlijeko u prahu, margarin, tvrdi sirevi, čokolada i punjeni slatkiši te trajno mlijeko;

– rok treba poštovati, uz rijetke izuzetke nakon dobre procjene: kolači, hrenovke, šunka, narezani i ribani sir, mliječni namazi, voćni jogurti, pudinzi, sladoled, jogurt, kefir, kiselo mlijeko i pavlaka.

Postoji jedan izuzetak bez kompromisa: početna i prijelazna hrana za dojenčad ne smije se koristiti nakon isteka roka "najbolje upotrijebiti do".

Prije jela vrijedi pogledati i pomirisati namirnicu. Plijesan, užegao miris, promjena boje, insekti te zahrđala ili naduvena konzerva znak su da hranu treba baciti, bez obzira na datum.

Jaja i namirnice bez roka

Prema EUFIC-u, jaja u Evropi nose oznaku "najbolje upotrijebiti do", a taj datum je 28 dana od dana kada je jaje sneseno.

Neke namirnice rok uopće ne moraju imati. To su neoguljeno i nerezano svježe voće i povrće, vina i pića s 10 i više posto alkohola, kolači i peciva koji se jedu u roku od 24 sata, sirće, sol, šećer, bomboni i žvakaće gume.

Za hljeb i svježe voće i povrće Agencija savjetuje da se provjeri izgled i da se odvoje oštećeni ili truli komadi.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima