Prelazak na biljnu ishranu može znatno pomoći u borbi protiv klimatskih promjena

Međutim, naučnici i zvaničnici su odustali od ideje da pozivaju ljude da postanu vegani ili vegetarijanci. Ipak, ističu da bi se više ljudi moglo nahraniti obrađivanjem manje površine zemlje ukoliko bi pojedinci smanjili potrošnju mesa.

"Mi ne govorimo ljudima da prestanu konzumirati meso. U nekim mjestima ljudi nemaju drugog izbora, međutim očigledno je da zapadne zemlje pretjeruju u tome", rekao je Pete Smith s Univerziteta Aberdeen u Velikoj Britaniji.

Izvještaj naučnika UN-a poziva na smanjenje uništavanja tla i dezertifikaciju koji pospješuju klimatske promjene, a predstavljen je u Ženevi u Švicarskoj.

Oni također upozoravaju da će planovi pojedinih vlada da sade drveće i pale ga kako bi proizveli struju imati iste efekte kao i proizvodnja hrane, osim u slučaju da se provede u ograničenoj mjeri.

Površina zemlje i način na koji se ona koristi predstavljaju osnovu ljudskog društva i globalne ekonomije. Međutim, ljudi je mijenjaju na dramatične načine, između ostalog i puštanjem stakleničkih plinova u atmosferu. Način na koji zemlja reaguje na klimatske promjene koje izaziva čovjek je od velikog značaja za budućnost.

Klimatske promjene, između ostalog, predstavljaju prijetnju po sigurnost proizvodnje hrane. Visoke temperature, obilne padavine i vremenske nepogode utjecat će na usjeve i zalihe hrane. U isto vrijeme proizvodnja hrane mnogo doprinosi globalnom zagrijavanju. Poljoprivreda i šumarstvo imaju veliki utjecaj na emitovanje četvrtine stakleničkih plinova. Globalnom zagrijavanju doprinosi i uzgoj stoke zbog metana koji životinje oslobađaju, a znatan udio ima i krčenje šuma zbog širenja pašnjaka. Utjecaj koji proizvodnja mesa ima na životnu sredinu važan je mnogim vegetarijancima i veganima.