Grah, japanska domaća kuhinja, gorki okusi: Ovo su trendovi u hrani za 2027. godinu

Prognozu priprema interno vijeće za trendove (Trends Council), koje čine zaposlenici lanca, od onih koji tragaju za novim namirnicama i nabavljača do kulinarskih stručnjaka.

Na listi za iduću godinu je osam trendova koji bi se, prema njihovoj procjeni, trebali vidjeti u restoranima, trgovinama i domaćim kuhinjama, navodi se u saopćenju kompanije objavljenom 14. oktobra.

Cathy Strange, ambasadorica kulture hrane u Whole Foods Marketu, kaže da ovogodišnje predviđanje pokazuje stvarnu promjenu u načinu ishrane: znatiželju za porijeklom, spremnost da se probaju gorki i neočekivani okusi i povratak jednostavnijim, cjelovitim namirnicama.

Porijeklo namirnica

Terroir, pojam koji opisuje kako tlo, klima i geografija utječu na okus, dugo je bio vezan za vino.

Sada se širi na med iz određenih regija, čokoladu s jednog imanja i žitarice poznatog porijekla, a zanimanje raste i za proizvode sa zaštićenom oznakom porijekla. Ideja je stigla i do morskih plodova, gdje se govori o "merroiru", odnosno utjecaju morskog okruženja na okus.

Ljepota iznutra

Kupci sve češće biraju namirnice bogate kolagenom, antioksidansima i zdravim mastima kako bi njegovali kožu.

Pojavljuju se kolagenski želei, gumeni bomboni za kožu i "shotovi" maslinovog ulja, a pažnju dobijaju sardine i kamenice. Sardine su izvor omega-3 masnih kiselina i vitamina D, a kamenice cinka i bakra.

Japanska domaća kuhinja

Interes raste za jošoku, japanske verzije evropskih i američkih jela. Tu spadaju tonkatsu (pohovana svinjetina), japanski curry s rižom, omurice (omlet punjen rižom) i hambagu, japanski hamburger odrezak od wagyu govedine.

Popularnosti doprinose i viralni snimci na društvenim mrežama, a ova jela iz restorana prelaze na police trgovina.

Poznata jela u novom obliku

Omiljena jela dobijaju neočekivane oblike, pa se na društvenim mrežama birria stavlja na ramen, smash burgeri postaju tacosi, a cimet rolnice se pretvaraju u focacciu.

Trend je stigao i do trgovina, s proizvodima poput sladoleda s okusom tajlandskog deserta od manga i ljepljive riže.

Što manje sastojaka

Kraći spisak sastojaka na deklaraciji kupci sve češće vide kao znak kvalitete. Na to utječu objave na društvenim mrežama koje pozivaju na čitanje deklaracija i sve veći oprez prema aditivima i ultraprerađenoj hrani, pa proizvođači pojednostavljuju recepture.

Whole Foods navodi da njihovi standardi kvalitete zabranjuju više od 300 sastojaka u hrani.

Gorki okusi

Kupci sve češće biraju gorko umjesto slatkog. Prema prognozi, razlozi su širenje ukusa, briga o probavi i sve veći broj ljudi koji smanjuju alkohol.

Gorki sastojci se pojavljuju u bezalkoholnim koktelima i pićima nalik amaru, ali i u čokoladi s komoračem, estragonom, sladićem ili zagorenim šećerom. U trgovinama ima više gorkog lisnatog povrća, poput radiča i endivije.

Bez otpada

Smanjenje bacanja hrane prerasta u širi način razmišljanja o otpadu. Sve je više proizvoda od ostataka: tjestenina od neprodatog hljeba, sastojci za pečenje od zobene pulpe i ulje za prženje od komine maslina. Whole Foods u svojoj kafi koristi i kaskaru, plod oko zrna kafe koji se obično baca.

Grah se vraća

Grah i mahunarke iz priloga prelaze u glavno jelo, jer su izvor proteina i vlakana, a uz to su jeftine i dobre za probavu.

Kuhari ih tretiraju kao premium namirnicu, u trgovinama se pojavljuju instant zdjele od leće i grickalice od slanutka i lupine, a na društvenim mrežama su popularne guste salate od graha.