Boravak u Tuzli ne može proći bez panonskih ćevapa, masnog tijesta i domaćeg sladoleda

"U BiH smo prepoznatljivi po ćevapima, a nakon renoviranja 2011. godine ubacili smo i dva proizvoda od piletine. Svaki grad u BiH ima svoj način pravljenja ćevapa, a u Tuzli ga je najteže napraviti, zbog lepine. U našim ćevapima ćete naći čisto juneće meso i to garantujemo", kaže nam vlasnik Limenke Tarik Rufati, koji je poslovanje ovim objektom naslijedio od oca.

Goste najviše privlači porcija ćevapa Panonica, nazvana po kompleksu slanih jezera u Tuzli. U njoj ćete dobiti sedam ćevapa u lepini, skupa s lukom, koji je neizostavan dio jednog od najznačajnijih ugostiteljskih specijaliteta u našoj zemlji.

"Bit dobrog ćevapa je u pripremi, a mi se svoju recepture, koju su naši gosti prihvatili, držimo već 51 godinu", ističe vlasnik Limenke u koju gosti dolaze iz svih dijelova BiH, regije, ali i Evrope.

Masno tijesto po receptu starom skoro 100 godina

Tuzla je prepoznatljiva i po izuzetno kvalitetnim slastičarima čije će tradicionalne slastice zadovoljiti i najistančanija nepca vrhunskih gurmana.

Boravak u ovom gradu svakako mora obilježiti i degustacija masnog tijesta koje se po receptu starom skoro 100 godina priprema u kafe slastičarni Iljazović, koja je osnovana 1903. godine, a na lokaciji u neposrednoj blizini Sonog Trga nalazi se od 1952. godine.

"Receptura masnog tijesta je tajna, ali možemo reći da je specifično po sastojcima i ukusu. Kora se radi s masnoćom, a tu se nalaze još i orasi, brašno, šećer, grožđice...", priča nam vlasnica objekta Vahida Iljazović, koja je vlasničku palicu objekta preuzela nakon smrti muža.

Starije generacije Tuzlaka provele su mladost u ovom ugostiteljskom objektu u kojem se pored masnog tijesta, tradicionalno pripremaju još i bombice, figaro, hurmašice, baklava, krempita i šampita.

"Raditi na tradicionalan način nije lagano, niti jeftino, ali smo zadovoljni", ističe vlasnica slastičarne u kojoj možete probati i bozu, tradicionalno piće, specifičnog, kiselkastog okusa, koje je izuzetno bogato B vitaminom.

Kaže da turisti prilikom dolaska u slastičarnu vole probati sve vrste kolača i dodaje da su Iljazovićeve slastice svoj put pronašle i do daleke Australije.

Domaći sladoled koji vraća u 1948. godinu

Ukoliko ste ljubitelj sladoleda, onda vas put u Tuzli zasigurno mora odvesti do slastičarne Evropa u kojoj ćete probati ovaj ledeni kremasti desert za čiju je pripremu potrebno čak osam sati rada.

Recept je osmislio Kemal Bajrami 1948., a 14 godina kasnije u Tuzli je otvorio slastičarnu Evropa, koja i danas radi.

"U ponudi imamo 22 vrste sladoleda, a priprema je izuzetno zahtjevna. Za smjesu se koriste prirodni sastojci, između ostalog mlijeko, jaja, šećer... Sve se to ukuhava, a nastala krema se potom stavlja na hlađenje", pojašnjava nam vlasnik Evrope Mumin Bajrami te naglašava da ovako pripremljena domaća slastica za razliku od industrijskih sladoleda mekoću zadržava sedam dana.

Tuzlanski kremasti sladoled, svilenkaste strukture i pripremljen na jedinstven način dosad je naišao na pozitivne reakcije Nijemaca, Švicaraca, Holanđana, Austrijanaca, Belgijanaca, Čeha, ali i Poljaka.

Turistima je Tuzla zanimljiva i zbog izuzetno niskih cijena za njihov životni standard, jer će za porciju ćevapa izdvojiti od 3,5 do 7 KM, za kolač u prosjeku marku i po, dok će ih kugla sladoleda koštati jednu KM.