Neoromanika
14

Crkva sv. Kate u Grudama: Prelijepa građevina koju su gradile vjera i ruke običnog čovjeka

Piše: R. D.
Foto: Klix.ba
(Foto: Klix.ba)
Kad vidite fotografije Crkve Svete Katarine u Grudama teško ćete pomisliti da se ta građevina nalazi negdje kod nas, lakše je možete zamisliti u Francuskoj, Španiji ili Britaniji. Građena je u vremenima velike neimaština, ali nošena željom graditelja da sagradi objekat veći i raskošniji od vremena i prostora u kojem djeluje.

O građevini koja se nalazi iznad samog mjesta Grude razgovarali smo sa fra Stankom Pavlovićem, sveštenikom koji je životnim pozivom vezan za kameni objekat na brijegu.

"Mi je ovdje običavamo nazivati Crkva svete Kate, ime je dobila po svetoj Kati Aleksandrijskoj, rano kršćanskoj mučenici koja je živjela na prelazu iz trećeg u četvrto stoljeće. Njoj u čast izgrađeno je nekoliko velikih crkava u Bosni i Hercegovini, izdovojio bih crkvu i samostan u Kreševu, ali je ova naša baš posebna", uvodi nas u građevinu koju poznaje u dušu fra Stanko.

Crkva koja se nalazi i na grbu Općine Grude posebna je zbog svog neoromanskog stila gradnje, a fra Stanko sjetno priča o vremenima kad je izgrađena. U Bosni i Hercegovini nema puno starih katoličkih crkava, osim Kraljeve Sutjeske, Kreševa i Fojnice, tek krajem devetnestog i početkom dvadesetog vijeka kreće intezivnija gradnja crkava.

"Crkva je relativno mlada, a u neoromanskom stilu ju je gradio fra Gabro Grubišić. Gradnje je počela u devetom mjesecu 1925. godine, a 'u grubo' je završena 1939. godine. Mora se znati da je neposredno prije početka građenja u Hercegovini vladala velika glad i oskudnost. U takvim okolnostima gdje je neimaština bila jako velika, žestoka i gorka graditelj se ipak odlučuje graditi jednu ovakvu i ovoliku crkvu ovdje", priča nam fra Stanko.

Većina vjernika u to doba, kazuje nam naš sagovornik, živjela su u brdima, nekoliko kilometara daleko od gradilišta nove crkve.

"Fra Gabro Grubišić je silno želio da crkva nastane baš ovdje, što je uvelike odredilo mjesto i položaj današnjim Grudama. Današnje, urbane Grude su nastale baš oko ove građevine. Crkva danas ima oko tristo sjedećih mjesta, reklo bi se da može u nju stati pet stotina vjernika. Fra Gabro je studirao teologiju u Italiji, ali je bio graditeljski genije. Zapazio je tako jednu crkvu u Bolonji ili Firenci i onda je u svojoj glavi stvarao sliku crkve kakvu želi izgraditi ovdje u Hercegovini", priča nam fra Stanko.

Fra Gabro Grubišić je dobro poznavao zakonitosti građenja te je bio idejni i izvedbeni tvorac ove lijepe građevine. Fra Stanko nam kaže kako je graditelj u to doba poznavao statički račun.

"Gradnja je trajala u nemogućim finansijskim uslovima, u vremenu velikog siromaštva, ali je fra Gabro imao veliku vjeru i volju te podršku vjernika. Misleći i na fra Gabru mi smo ovu crkvu počeli obnavljati 2003. godine, opet u teškim ekonomskim uslovima, kad su ljudi sve siromašniji, kad su novčanici sve tanji. Fratar se opet odvažio velikom vjerom i voljom, uz pomoć razumije se naših župljana, uspjeli smo mnogo toga", pokazuje nam fra Stanko posebno unutrošnjost koja sad izgleda mnogo ljepše bez žbuke, sa vidljivim klesanim kamenom.

Crkva svete Katarine u Grudama lijep je primjer da vizija graditelja i vjera naroda ne moraju biti u suglasnosti sa životnim prilikama i ekonomskim uslovima. Građevine nekad nastaju iz ljubavi ili želje da se bude iznad vremena i aktualnih prilika. Fra Gabro Grubišić u vremenu neimaštine izgradio je objekat kojeg i danas s divljenjem gledamo, a koji je uvršten na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.