Novo istraživanje sperme pokazalo zašto bi moglo biti lakše zatrudnjeti ljeti

Tim naučnika s tri univerziteta iz Velike Britanije, Kanade i Danske analizirao je uzorke sperme prikupljene između 2018. i 2024. godine od više od 15.000 muškaraca koji su se prijavili da budu donori sperme u klinikama Cryos International u Danskoj i na Floridi. Procjenjivali su tri ključna parametra tokom svih mjeseci u godini: volumen ejakulata, koncentraciju spermatozoida i njihovu pokretljivost, odnosno sposobnost da plivaju.

Rezultati su pokazali da sezonske promjene ne utječu značajno na ukupnu koncentraciju spermatozoida niti na volumen ejakulata, ali da je učinak na brzinu spermatozoida jasno uočljiv. U dvije geografski i klimatski vrlo različite sredine, sjevernoj Evropi i jugu Sjedinjenih Američkih Država, najveći udio najbržih spermatozoida zabilježen je u junu i julu, dok je najniži bio u decembru i januaru.

Koautor istraživanja Allan Pacey naglasio je da se ovaj obrazac ne može objasniti samo ljetnim temperaturama. On je istakao:

"Bili smo zatečeni koliko je sezonski obrazac bio sličan u dva potpuno različita podneblja. Čak i na Floridi, gdje temperature ostaju visoke, pokretljivost spermatozoida i dalje je bila najveća ljeti, a najniža zimi, što nam govori da je malo vjerovatno da samo ambijentalna temperatura objašnjava ove promjene".

Rezultati upućuju na to da bi određeni životni faktori, poput izloženosti dnevnoj svjetlosti ili drugih promjena u okruženju, mogli imati veću ulogu u uspjehu spermatozoida nego što se ranije pretpostavljalo.

Autori navode da rezultati ne prate u potpunosti uobičajena razmišljanja o plodnosti i rađanju. Brojni blogovi o majčinstvu i roditeljstvu tvrde da su jesen i zima najbolja godišnja doba za začeće. Određeni statistički podaci također idu u prilog toj teoriji. Američki CDC je zabilježio da je 2023. godine najviše beba rođeno u augustu, a najmanje u februaru, što bi značilo da je većina začeća u toj godini bila krajem jeseni i početkom zime.

Na to se nadovezuju i ranija naučna istraživanja. Istraživanje menstrualnih ciklusa iz 2020. godine pokazalo je da su jesen i zima povezane s najvišom fekundabilnošću, odnosno vjerovatnoćom da će doći do začeća. Autori novog rada podsjećaju i da je većina prethodnih studija prijavila vrhunac pokretljivosti spermatozoida u hladnijim mjesecima te upozoravaju da su razlike u veličini uzorka, metodologiji ili lokalnoj klimi mogle doprinijeti oprečnim rezultatima.

Uprkos razlikama, naučnici smatraju da ovi podaci donose važne uvide u složene biološke procese povezane s muškom plodnošću. Pacey ističe da će ubuduće biti važno uzimati u obzir sezonalnost prilikom procjene kvaliteta sperme te sugeriše da bi klinike za liječenje neplodnosti mogle početi detaljnije pratiti sezonske obrasce kako bi bolje prilagodile terapiju parovima koji pokušavaju začeti. On zaključuje da ovi rezultati produbljuju razumijevanje muškog reproduktivnog zdravlja i mogu pomoći u poboljšanju ishoda liječenja neplodnosti.