Kako sigurno uvesti jaje, ribu i kikiriki u ishranu djeteta

Do 2008. godine pedijatrijska udruženja u SAD-u i Velikoj Britaniji savjetovala su roditeljima da kikiriki i druge namirnice koje često izazivaju alergije odgađaju i do treće godine djeteta. Te preporuke su povučene, a pravi zaokret donijela je studija LEAP, koju su vodili istraživači s King's College London.

U studiji, objavljenoj 2015. u časopisu New England Journal of Medicine, učestvovalo je 640 beba starih od četiri do 11 mjeseci. Sve su imale visok rizik od alergije na kikiriki jer su imale težak ekcem, alergiju na jaje ili oboje. Jedna grupa je redovno jela hranu s kikirikijem, a druga ga je izbjegavala do pete godine. Među djecom koja na početku nisu pokazivala osjetljivost na kikiriki, alergiju je do pete godine razvilo 13,7 posto djece koja su ga izbjegavala i 1,9 posto djece koja su ga jela.

Ista djeca praćena su i u tinejdžerskim godinama. Nastavak studije, LEAP-Trio, objavljen 2024. u časopisu NEJM Evidence, obuhvatio je 508 učesnika prosječne starosti 13 godina. Alergiju na kikiriki imalo je 15,4 posto onih koji su ga u ranom djetinjstvu izbjegavali i 4,4 posto onih koji su ga jeli, što je 71 posto manji rizik. Zaštita je ostala i kod djece koja kasnije nisu redovno jela kikiriki.

Britanska studija EAT obuhvatila je 1.303 bebe stare tri mjeseca i ispitivala rano uvođenje šest namirnica: kikirikija, kuhanog jajeta, kravljeg mlijeka, sezama, bijele ribe i pšenice. Kod djece čiji su roditelji te namirnice davali dosljedno zabilježeno je značajno manje alergija na kikiriki i jaje.

Britanska javna zdravstvena služba NHS danas preporučuje da se namirnice koje mogu izazvati alergiju uvode od otprilike šestog mjeseca, kao i svaka druga hrana. Na toj listi su jaja, kikiriki i orašasti plodovi, kravlje mlijeko, žitarice s glutenom, riba, školjke i rakovi, sezam, soja, mahunarke, celer i senf. Prema NHS-u, odgađanje kikirikija i jaja nakon šest do 12 mjeseci može povećati rizik od alergije na njih. Australsko udruženje za kliničku imunologiju i alergije (ASCIA) savjetuje da beba kikiriki i jaje dobije prije prve godine, ali ne prije četvrtog mjeseca.

Ove namirnice treba uvoditi jednu po jednu, kako bi roditelji mogli prepoznati na šta beba eventualno reaguje. Jaje treba biti dobro kuhano, a školjke i rakove nikad ne treba davati sirove ili nedovoljno termički obrađene. Kikiriki i orašaste plodove bebi ne treba davati cijele, nego fino samljevene ili kao maslac, zbog opasnosti od gušenja. Kad beba neku namirnicu dobro podnese, NHS savjetuje da ona ostane dio redovne ishrane, jer se tako rizik od alergije svodi na najmanju mjeru.

Alergijska reakcija obično se javi nekoliko minuta nakon što beba proba novu hranu. Simptomi se mogu pojaviti i do dva sata kasnije, a kod alergije na kravlje mlijeko i do tri dana. Roditelji trebaju paziti na otečene usne ili lice, crvene i suzne oči, crveni osip koji svrbi, pogoršanje ekcema, kašalj i piskanje pri disanju, povraćanje, bol u stomaku, proljev ili zatvor.

Većina reakcija je blaga, ali rijetko može doći do anafilaksije. To je teška reakcija koja nastupa brzo i uzrokuje otežano disanje te oticanje grla ili jezika. Anafilaksija je hitno stanje i tada treba odmah pozvati hitnu pomoć.

Roditelji beba koje već imaju dijagnosticiranu alergiju na hranu ili ekcem, kao i oni u čijoj porodici ima alergija na hranu, ekcema, astme ili polenske alergije, prije uvođenja ovih namirnica trebaju se posavjetovati s pedijatrom. Ne preporučuje se ni samostalno izbacivanje važnih namirnica poput mlijeka iz ishrane, jer dijete tako može ostati bez potrebnih nutrijenata.