U pravu ste, to je ključan razlog zašto imamo osjećaj da svijet nikada nije bio u gorem stanju. Danas se ne suočavamo samo s ratovima, već i s hiperprodukcijom informacija i fenomenom koji psiholozi nazivaju doomscrolling (neprestano skrolanje po lošim vijestima).
Evo kako ta stalna dostupnost informacija mijenja našu percepciju stvarnosti:Svijet u džepu: Prije samo nekoliko desetljeća, o sukobu na drugom kraju svijeta saznali biste iz večernjeg dnevnika ili sutrašnjih novina. Danas informacije primamo u stvarnom vremenu. Ako se bilo gdje na planetu dogodi eksplozija, videozapis je na našim telefonima u roku od nekoliko sekundi.
Algoritmi pažnje: Društvene mreže i medijski portali dizajnirani su tako da zadrže našu pažnju, a ljudski mozak je evolucijski programiran da brže i snažnije reagira na opasnost i negativne vijesti (tzv. negativity bias). Zbog toga algoritmi forsiraju dramatične i šokantne naslove jer oni donose klikove.
Učinak sindroma "zlog svijeta": Kulturolozi i medijski teoretičari već dugo proučavaju Mean World Syndrome pojavu gdje ljudi koji konzumiraju puno masovnih medija i vijesti počinju vjerovati da je svijet daleko opasniji i nasilniji nego što to statistika zapravo pokazuje.
Iako su sukobi koji se danas događaju stvarni i tragični, važno je osvijestiti da nas medijski prostor bombardira svakom pojedinačnom lošom vijesti na globalnoj razini, stvarajući privid da je sve oko nas u plamenu. Zbog toga je u modernom dobu digitalni detoks i selektivno praćenje vijesti postalo pitanje mentalnog zdravlja.