Sporna je izmjena i dopuna Člana 8. Prijedloga Zakona o prebivalištu i boravištu građana BiH. ”Član 2. Član 8. mijenja se i glasi: ”Član 8. Prilikom prijavljivanja i odjavljivanja prebivališta državljani su dužni da daju tačne i istinite podatke. U postupku prijavljivanja prebivališta i adrese stanovanja državljani su dužni priložiti dokaz da imaju valjan pravni osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuju. Kao jedan od dokaza da državljanin ima valjan pravni osnov za prebivalište na adresi smatra se: a) Dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stana, kuće ili drugog objekta za stanovanje. b) Ovjeren ugovor o zakupu ili ovjeren ugovor o podstanarskom odnosu uz ovjeren dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stanodavca. c) Potvrda da se pred nadležnim organom vodi spor o vlasništvu, odnosno da je pokrenut postupak legalizacije ili uknjižavanja objekta, stana ili kuće na adresi na kojoj se prijavljuje prebivalište. Bračni ili vanbračni partneri i srodnici prvog stepena u pravoj liniji (roditelji i djeca), usvojioci i usvojenici, u postupku prijavljivanja prebivališta, mogu podnijeti zahtjev za prijavu prebivališta na adresi već prijavljenog bračnog druga ili srodnika prvog stepena u pravoj liniji, odnosno usvojioca ili usvojenika samo uz dokaz o bračnom stanju, srodstvu ili usvojenju, bez pribavljanja dokaza iz stava 2. ovog člana, uz evidentiranje postojanja ovakvog odnosa. Državljani koji su smješteni u ustanove (staračke domove, specijalizirane zdravstvene ustanove i sl.) ili su evidentirani kod nadležnih organa socijalnog staranja kao korisnici pomoći, a u postupku prijavljivanja prebivališta ne mogu osigurati dokaze iz stava 2. ovog člana, prilažu odgovarajuću potvrdu ustanove ili organa o postojanju adekvatnog osnova za prijavu prebivališta na adresi na kojoj se prijavljuje. Nadležni organi iz člana 5. ovog zakona su dužni, po službenoj dužnosti, u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona za svakog državljanina sa evidentiranim prebivalištem izvršiti provjeru ispunjenosti uvjeta iz stava 2. ovog člana. Prikupljanje dokaza iz stava 2. ovog člana se može vršiti elektronskim putem uz korišćenje digitalno potpisanih podataka kod organa nadležnih za vođenje evidencija u kojima se nalaze podaci iz stava 2., a o čemu će posebno Uputstvo donijeti direktor Agencije za svaku evidenciju organa za koju su stvoreni uvjeti za primjenu ovog člana. Građanin je dužan da nadležnom organu iz člana 5. ovog zakona prijavi svoje prebivalište u roku od 8 dana od dana nastanjenja na adresi na kojoj prijavljuje prebivalište. Pri prijavi prebivališta maloljetnika organ ili lica iz člana 7. stava 2. ovog zakona postupaju u skladu sa stavom 6. ovoga člana prilažući rodni list maloljetnika. Pri prijavi prebivališta po rođenju djeteta, lica ili organi navedeni u članu 7. stav 2. ovog zakona prijavljuju dijete kod nadležnog organa u roku od 30 dana, nakon rođenja djeteta prilažući rodni list djeteta. Odjavu prebivališta državljanin može izvršiti lično, neposredno kod nadležnog organa, a odjavu prebivališta može izvršiti i nadležni organ po službenoj dužnosti. Po prijemu zahtjeva za prijavu prebivališta u skladu sa postupkom koji je utvrđen ovim članom nadležni organ kojem je podnesen zahtjev za prijavu prebivališta, po službenoj dužnosti, elektronskim putem obavještava nadležni organ u mjestu ranijeg prebivališta državljanina radi odjave prebivališta. Nakon što dobije potvrdu o odjavi prebivališta od nadležnog organa, organ koji vodi postupak će prijaviti prebivalište. Postupak od podnošenja zahtjeva za prijavu prebivališta do odjave ranijeg prebivališta i do prijave novog prebivališta ne može trajati duže od 15 dana. Nadležni organ je dužan da državljaninu odmah izda ovjerenu fotokopiju obrasca prijave, koja služi kao dokaz da je lice izvršilo prijavu prebivališta kako je predviđeno ovim zakonom. Ovjereni obrazac također služi kao dokaz da je nadležni organ omogućio odjavu ranijeg prebivališta državljanina. Ukoliko je državljanin odjavio prebivalište neposredno kod nadležnog organa, nadležni organ je dužan da mu izda potvrdu o odjavi prebivališta.“ Usvajanjem izmjene i dopune kao naprijed, daje se legitimitet genocidnoj Policiji RS, da vrši poslove provjere mjesta prebivališta, za koje su inače zadužene instance na državnom nivou, što za posljedice ima derogiranje države, jačanje entiteta i prenošenje nadležnosti na bosanskohercegovački entitet RS. P.S. Kada je riječ o nelegalnom poništavanju ličnih karata na području Općine Srebrenica, bitno je napomenuti, da su genocidne institucije, bosanskohercegovačkog entiteta RS djelovale mimo svih procedura, te protivno Zakonima i Ustavu Bosne i Hercegovine, kao i međunarodnim sporazumima koj se nalaze u dodatku Ustava, upravo usvajanje izmjena i dopuna u ovoj formi retroaktivno odobrava „ponavljanje genocida“ nad Bošnjacima, jer podsjetimo da su se okružni sudovi u Bijeljini i Banjoj Luci ogradili od djelovanja PU Srebrenica. Također podsjetimo, da su izdavana rješenja o poništavanju ličnih karti na ime „Sumnje u mogućnost da je lice netačno prijavilo mjesto prebivališta!
Вукашин Srbalj se vraca na scenu da pokaze sojoj cetnickoj braci kako se srbuje uz gusle, slaninu, bokalic brlje i klanje krmad. Pripremite se braco: vec od sutra cemo poceti po vas dan da dizemo tri prsta, nabijamo sajkace, ricemo ojkace i sujemo Tita. Sveti Arkan i sveti Koljevic bdiju nad nama. Pokazacemo mi njima vvodje na turcinsko-balijsko-katolckom portalu kak su Srblji posten i hrabar narod. Kacavenda i Srblji: Za Otadzibinu SPREMNI!
Prikaži sve komentare (30)