Slalom mina i dronova
2

Kako su ratovi na Bliskom istoku promijenili tokove nafte: Hutska i iranska ruka na vratu energetike svijeta

D. Dž. |
Pogled s palube tankera u Hormuškom moreuzu, kadar iz interaktivne grafike (Ilustracija: Klix.ba)
Pogled s palube tankera u Hormuškom moreuzu, kadar iz interaktivne grafike (Ilustracija: Klix.ba)
Poslušajte članak
Rat u Iranu i eskalacija rata u Jemenu omogućile su Hutima i Korpusu islamske revolucionarne garde kontrolu nad dva najvažnija pomorska prolaza Bab el Mandeb i Hormuz, što za posljedicu ima gubitke i troškove koji će se dugo osjećati.

Hormuškim moreuzom je krajem septembra prolazio 31 brod dnevno, a prije početka rata s Iranom istim prolazom je dnevno plovilo i do 138 plovila, pokazuju podaci kompanije za praćenje brodova Windward.

Također, prije rata kroz moreuz je dnevno prolazilo oko 20 miliona barela nafte, a od marta do maja prosjek je pao na 2,7 miliona, pri čemu su proizvođači s Bliskog istoka do sredine juna izgubili više od 1,3 milijarde barela izvoza, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Sve što je naznačeno ili počinje s "prije rata" više ne važi i ima sve manju težinu u pomorskim koridorima i tjesnacima Bliskog i Srednjeg istoka. Moreuzi Bab el-Mandeb i Hormuz nikada nisu bili uži, a užima ih još dodatno čine položene iranske mine, kao i hutske odnosno iranske rakete i dronovi.

Izvor: IEA, EIA, Kpler, Windward, UKMTO, JMIC, Lloyd's List Intelligence, Rystad Energy, Reuters, S&P Global, MEES, Xinhua, Al Jazeera; simulacije i trase šematskeKorisno?

Hormuški moreuz je na najužem dijelu širok tek 21 milju odnosno 33 kilometra, a plovni put u svakom smjeru ima samo dvije milje. U tako uskom prolazu Iranska revolucionarna garda (IRGC) od 4. maja drži zonu nadzora od linije Kešm – Umm al-Kuvejn do linije Kuh Mobarak – Fudžejra, a brodovi u njoj trebaju dozvolu iranske Uprave za moreuz.

Britanska pomorska agencija UKMTO od početka oktobra zabilježila je 23 napada na brodove u moreuzu i u njegovoj blizini.

Obilaznice preko Saudijske Arabije i Emirata

Saudijska Arabija dio izvoza preusmjerila je naftovodom Istok–Zapad, kapaciteta sedam miliona barela dnevno, do luke Yanbu na Crvenom moru. Izvoz iz Yanbua narastao je s oko 750.000 barela dnevno prije rata na četiri do 4,5 miliona, prema podacima MEES-a i Kplera.

Naftovod je u septembru oštećen u napadu dronovima. Saudijske i iračke vlasti kažu da su dronovi lansirani iz Iraka, a Aramco je naftovod ponovo pokrenuo, ali smanjenim kapacitetom.

Emirati naftovodom Habšan–Fudžejra, mimo moreuza, izvoze 1,8 miliona barela dnevno. Ukupan izvoz su s 1,9 miliona barela dnevno u martu vratili na 4,3 miliona početkom juna, navodi IEA. Iran oko 90 posto izvoza šalje preko otoka Hark, a dio nafte naftovodom Goreh–Džask, dugim oko 1.000 kilometara, do luke izvan moreuza.

Jemen i Bab el-Mandeb

Huti su 20. jula proglasili pomorsku blokadu Saudijske Arabije. U sedmici nakon toga kroz moreuz Bab el-Mandeb prošlo je 42 posto manje tankera, prema podacima Lloyd's List Intelligence. Jemenska vlada tvrdi da je 5. oktobra, uz saudijsku podršku, potisnula Hute s obale oko moreuza do Moke, što Reuters nije mogao nezavisno provjeriti.

Ako Bab el-Mandeb bude zatvoren, tanker iz Yanbua do Japana mora ploviti preko Sueckog kanala i oko Rta dobre nade. To je oko 14.700 umjesto 7.650 nautičkih milja, odnosno osam umjesto četiri sedmice plovidbe, procjenjuje Kpler. Kraći izlaz prema Evropi su Suecki kanal i egipatski naftovod SUMED, kapaciteta 2,5 miliona barela dnevno.

Štete i cijene

Kompanija Rystad Energy u martu je procijenila da popravka naftne i plinske infrastrukture u regiji košta najmanje 25 milijardi dolara. Irak je zbog rata izgubio oko 60 milijardi dolara prihoda od izvoza nafte, rekao je 16. oktobra irački ministar vanjskih poslova Fuad Hussein.

Izvoz sirove nafte s Bliskog istoka pojedinih dana krajem septembra premašio je predratni prosjek od 18 miliona barela dnevno, pokazuju podaci Kplera, ali velikim dijelom zaobilaznim putevima. Barel Brenta 16. oktobra koštao je 109,86 dolara, a vrhunac je dostigao 30. aprila, kada je nakratko koštao 126,41 dolar.

Ako postoji lekcija koja bi trebala biti naučena iz globalne ekonomije koja se oslanja na promet nafte, to je onda nikada veća osjetljivost u moreuzima i pomorskim prolazima koji postaju neuralgične tačke svjetske trgovine naftom.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima