Zapadni Balkan predstavljen švedskim kompanijama kao nova evropska GBS destinacija

Nakon ranijeg predstavljanja u Frankfurtu, u Gothenburgu i Malmou održana su dva velika poslovna događaja posvećena povezivanju švedskih kompanija s kompanijama, stručnjacima i poslovnim eko-sistemom Zapadnog Balkana.

Događaji održani u organizaciji Manpower Bosna i Hercegovina, u partnerstvu sa HELVETAS-om i uz podršku Švedske kroz RECONOMY program, okupili su blizu 150 učesnika iz 93 različite kompanije, institucije i poslovne organizacije iz Švedske, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja Zapadnog Balkana.

Njihov zajednički interes bio je vrlo konkretan: upoznati kompanije i talente koje Zapadni Balkan može ponuditi, bolje razumjeti poslovnu i investicijsku klimu regiona te istražiti kako geografska blizina, stručnost ljudi i razvijajući poslovni ekosistem mogu postati osnova za nove poslove, partnerstva, nearshoring projekte, investicije i kvalitetna radna mjesta.

Centralni dio oba događaja bilo je predstavljanje prvog sveobuhvatnog regionalnog istraživanja "Western Balkans Nearshoring: Outsourcing Right Next Door", koje na jednom mjestu međunarodnim kompanijama daje uporedive podatke o Bosni i Hercegovini, Albaniji, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Istraživanje je realizovao Manpower South East Europe u partnerstvu sa HELVETAS Swiss Intercooperation kroz RECONOMY program, koji finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (Sida).

Posebnu snagu projektu daje upravo spoj međunarodnog razvojnog iskustva HELVETAS-a i Manpowerovog direktnog prisustva na tržištima regiona. Zahvaljujući terenskom radu Manpowerovih timova, direktnom kontaktu sa kompanijama, kandidatima i tržištem rada te regionalnoj analitici, podaci nisu ostali na nivou općih makroekonomskih pokazatelja već daju praktičnu sliku onoga što međunarodnog investitora najviše zanima - gdje se nalaze ljudi, koliko ih ima, koliko koštaju, kakvo je poslovno okruženje i koliko brzo se operacija može razvijati i skalirati.

Izvještaj obuhvata veličinu tržišta, raspoloživost talenata, plate, poreske sisteme, infrastrukturu, poslovno okruženje i investicione uslove u svih šest ekonomija i predstavlja region kao jednu povezanu poslovnu destinaciju.

Predstavljajući istraživanje švedskoj poslovnoj zajednici, Haris Kadenić, direktor marketinga Manpower South East Europe, naglasio je da su upravo poslovi zasnovani na znanju jedna od najvećih razvojnih prilika Bosne i Hercegovine i cijelog Zapadnog Balkana.

Poslovne prilike

"Godinama govorimo o tome šta Bosna i Hercegovina izvozi i koliko dodane vrijednosti ostaje u našoj zemlji. Ovdje govorimo o potpuno drugačijem modelu – izvozu usluga koje su gotovo u potpunosti zasnovane na znanju, ekspertizi i sposobnostima naših ljudi. Ne izvozimo ljude. Mladi stručnjaci ostaju u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli i drugim gradovima, a rade za neke od najzahtjevnijih kompanija na svijetu, koriste vrhunsku tehnologiju, stiču međunarodno znanje i grade karijere koje su do prije nekoliko godina često zahtijevale odlazak iz BiH", istakao je Kadenić.

Prema njegovim riječima, efekat takvog razvoja mnogo je širi od pojedinačnog radnog mjesta.

"Svaki novi razvojni, IT, finansijski, inženjerski, customer experience ili shared services tim koji međunarodna kompanija izgradi u BiH donosi nova radna mjesta, ali i transfer znanja, nove tehnologije, međunarodne standarde i razvoj menadžerskih kompetencija. Time ne raste samo jedna kompanija – raste konkurentnost našeg cjelokupnog poslovnog eko-sistema. Zato naš cilj nije predstaviti Zapadni Balkan kao jeftinu alternativu, nego kao evropsku regiju u kojoj kompanije mogu pronaći kvalitet, stručnost, fleksibilnost i prostor za ozbiljno skaliranje poslovanja", kazao je Kadenić.

Postojeće veze BiH i Švedske treba pretvarati u nove poslovne prilike, kazao je Bojan Šošić, ambasador Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj, čije je učešće dalo posebni značaj događajima.

On je podsjetio da odnosi Bosne i Hercegovine i Švedske imaju mnogo dublje temelje od klasičnih diplomatskih odnosa. Višedecenijska povezanost ljudi, velika i uspješno integrirana bosanskohercegovačka zajednica u Švedskoj, dugogodišnja razvojna saradnja i postojeće poslovne veze stvorili su nivo međusobnog razumijevanja i povjerenja koji predstavlja izuzetno vrijedan kapital za novu fazu ekonomskih odnosa.

Ambasadorova poruka je da taj kapital danas treba pretvarati u još konkretniju ekonomsku saradnju - povezivanje kompanija, nove investicije, tehnološku saradnju i kvalitetna radna mjesta.

Bosna i Hercegovina i Švedska već imaju snažne ljudske mostove. Kako je naglašeno, sljedeći korak je da ti mostovi još snažnije postanu i poslovni.

O investicionom potencijalu Bosne i Hercegovine govorio je i Nedim Makarević, izvršni direktor Foreign Investors Councila Bosne i Hercegovine.

On je švedskoj poslovnoj zajednici predstavio BiH kao tržište koje međunarodnim kompanijama može ponuditi mnogo više od konkurentnih troškova poslovanja - obrazovane ljude, poznavanje stranih jezika, povoljno poresko okruženje, blizinu tržištu Evropske unije i rastući broj uspješnih međunarodnih investicija.

Posebno je ukazao da najbolji dokaz potencijala zemlje više nisu samo statistike i prezentacije nego kompanije koje već posluju u BiH, zapošljavaju domaće stručnjake i iz zemlje uspješno pružaju kompleksne usluge međunarodnim tržištima.

Upravo taj prelazak sa priče o "jeftinijoj lokaciji" na priču o lokaciji sposobnoj da isporuči kvalitet, stručnost i dugoročno skaliranje, jedna je od ključnih promjena u načinu na koji BiH treba predstavljati stranim investitorima. Slične prednosti BiH Makarević je istakao i prilikom ranijeg predstavljanja projekta njemačkim kompanijama u Frankfurtu.

Razvojni kapaciteti

Posebna dimenzija događaja u Gothenburgu bilo je što je domaćin bila Sigma Technology, međunarodna tehnološka kompanija koja već ima vlastito poslovno iskustvo u regionu.

Obraćanje Daniela Björkmana, CEO Sigma Technology Informatics Solutions, za kompanije koje tek razmatraju Zapadni Balkan ponudilo je posebno važnu perspektivu - nije govorio o potencijalu regiona kao posmatrač već iz iskustva kompanije koja je taj potencijal već testirala u vlastitom poslovanju.

Björkman je govorio o vrijednosti koju donosi povezivanje švedskih kompanija sa tehnološkim talentima regiona, mogućnosti stvaranja integriranih međunarodnih timova te značaju povjerenja, zajedničkih ciljeva i dugoročnog odnosa za uspješan nearshoring.

Sigma Technology je 2024. dodatno proširila svoje prisustvo u regionu ulaskom na Kosovo, što je kompanija obrazložila upravo jačanjem globalne IT isporuke i pristupa kvalitetnim razvojnim kapacitetima. Takvo iskustvo šalje možda i najuvjerljiviju poruku potencijalnim investitorima - Zapadni Balkan nije samo tržište o kojem se govori kao o budućoj prilici. Za dio švedskih kompanija on je već dio njihove međunarodne poslovne strategije.

Posebnu atmosferu imao je događaj u Malmöu, održan u Malmö Rådhusu – historijskoj gradskoj vijećnici na Stortorgetu, završenoj još 1546. godine. U vrijeme izgradnje bila je najveća gradska vijećnica u nordijskim zemljama i stoljećima je predstavljala jedno od središta političkog i javnog života Malmöa.

Već sam boravak u prostoru koji u sebi nosi gotovo pet stoljeća historije davao je događaju posebnu težinu. Još snažniju simboliku imala je činjenica da su vrata jednog od najznačajnijih historijskih prostora Malmöa bila širom otvorena upravo za razgovor o novim vezama između Švedske i Zapadnog Balkana – o ljudima, kompanijama, idejama i poslovima koji tek trebaju biti izgrađeni.

Uvodno obraćanje održao je zamjenik gradonačelnika Malmoa Roko Kursar, čija je poruka otvorenosti, povezivanja i slobodne razmjene ideja dala širi kontekst cijelom događaju.

Malmo je grad u kojem međunarodna povezanost nije apstraktan pojam nego dio svakodnevnog života i ekonomskog identiteta. Upravo zato je Kursar naglasio važnost stvaranja prostora u kojem se kompanije i ljudi iz Švedske i Zapadnog Balkana mogu susresti, otvoreno razgovarati i iz tih razgovora stvarati konkretne poslovne prilike.

Njegova poruka bila je posebno snažna: otvorenost prema ljudima, idejama i preduzetništvu nije samo društvena vrijednost. Za gradove i ekonomije koje žele ostati konkurentne, ona je poslovna prednost.

Kursar je ukazao i na posebnu povezanost Malmöa sa Zapadnim Balkanom kroz ljude koji danas žive i stvaraju u gradu, naglašavajući da postojeće ljudske i kulturne veze predstavljaju prirodnu osnovu za snažnije poslovne veze.

Jasna poruka

U oba grada održane su i panel diskusije između Harisa Kadenića i Nadine Gradaščević, izvršne direktorice ABSL Western Balkans.

Jedna od centralnih poruka razgovora bila je da se konkurentska prednost Zapadnog Balkana ne može objasniti samo tabelama troškova.

Gradaščević je posebno naglasila stručnost ljudi, njihovu kulturnu adaptivnost, poznavanje jezika, fleksibilnost i sposobnost razumijevanja načina na koji rade kompanije i klijenti iz zapadne i sjeverne Evrope.

Upravo tu, prema iskustvima kompanija koje već posluju u regionu, često nastaje razlika između kratkoročnog outsourcing projekta i dugoročne investicije.

Tokom diskusije predstavljeni su primjeri međunarodnih kompanija koje su saradnju sa Zapadnim Balkanom počele relativno skromno – s manjim timom ili ograničenim brojem procesa, da bi nakon pozitivnog iskustva, svoje operacije širile do nivoa na kojem danas zapošljavaju i po nekoliko hiljada ljudi u regionu.

Poruka švedskim kompanijama bila je jasna - konkurentni troškovi mogu otvoriti vrata, ali kvalitet ljudi, njihova stručnost i sposobnost da preuzimaju sve kompleksnije odgovornosti razlog su zbog kojeg se operacije šire.

Događaji u Švedskoj nisu zamišljeni samo kao prezentacije izvještaja.

Jednako važan dio projekta bilo je direktno povezivanje švedskih kompanija sa kompanijama, poslovnim organizacijama i predstavnicima eko-sistema Zapadnog Balkana.

Upravo zato su događaji kombinovali podatke i analitiku s panel-diskusijama, otvorenim razgovorima i direktnim B2B networkingom.

Cilj je da kompanija koja danas prvi put razmatra Sarajevo, Banju Luku, Skoplje, Prištinu, Tiranu, Podgoricu ili Beograd kao potencijalnu lokaciju već sutra ima kontakt sa ljudima koji joj mogu objasniti tržište, pronaći partnere, identificirati talente i pomoći da poslovnu ideju pretvori u stvarnu operaciju.

Švedski događaji nastavak su međunarodne promocije Western Balkans Nearshoring inicijative. Nakon predstavljanja regionalnog izvještaja u Sarajevu i poslovnog događaja u Frankfurtu, cilj je konkretne podatke o potencijalu regiona dovesti direktno pred kompanije na tržištima sa kojih mogu doći nove investicije, klijenti i partnerstva.

"Možemo napraviti najbolji izvještaj na svijetu, ali njegova vrijednost je ograničena ako ostane PDF dokument na našim računarima. Zato smo krenuli prema tržištima sa kojih želimo dovesti nove poslove u naš region. Frankfurt, Gothenburg i Malmö nisu krajnji cilj – cilj je da razgovor koji danas vodimo sa kompanijom u Švedskoj sutra postane prvi tim od pet ili deset ljudi u Sarajevu, Skoplju, Prištini ili Beogradu, a nekoliko godina kasnije možda operacija sa stotinama zaposlenih" naglasio je Kadenić.

Kako kaže, upravo je to dugoročna vrijednost projekta za Bosnu i Hercegovinu.

"Za mene je najvažnija jednostavna slika: mlada osoba u Bosni i Hercegovini koja ne mora birati između međunarodne karijere i života u vlastitoj zemlji. Može ostati ovdje, imati konkurentan posao, raditi sa Stockholmom, Gothenburgom, Malmöom, Frankfurtom ili Londonom, učiti od najboljih i stvarati vrijednost koja se izvozi u Evropu. Ako uspijemo povećati broj takvih radnih mjesta, onda nearshoring prestaje biti samo poslovni termin i postaje ozbiljan instrument ekonomskog razvoja", naveo je.

Western Balkans Nearshoring Report pokazuje da region danas predstavlja tržište sa više od 16 miliona stanovnika i više od 7,5 miliona aktivnog radno sposobnog stanovništva, uz više od 100.000 stručnjaka u ICT i Business Process Outsourcing sektoru. Upravo objedinjavanje podataka iz šest ekonomija omogućava međunarodnim kompanijama da Zapadni Balkan ne posmatraju samo kao niz malih pojedinačnih tržišta nego kao povezanu evropsku poslovnu destinaciju sa značajnim kapacitetom za razvoj i skaliranje međunarodnih operacija.