Dan odluke 16. decembra: Električna vozila ne nadoknađuju pad prodaje klasičnih auta, hoće li EU povući ručnu?

Ova najava dolazi u trenutku kada tranzicija ka električnim vozilima u Evropi usporava, zbog slabije potražnje nego što se ranije očekivalo i sve jače konkurencije proizvođača iz Kine.

Na početku decenije evropski proizvođači, od Volkswagena do Renaulta, postavili su ambiciozne ciljeve elektrifikacije, oslanjajući se na optimistične prognoze rasta tržišta električnih vozila. Međutim, stvarnost se pokazala drugačijom.

Šta se očekuje 16. decembra?

Brisel bi trebao predstaviti mjere za podršku jednom od ključnih sektora evropske ekonomije, koji je pod pritiskom visokih cijena energije, carina na izvoz u SAD te sve jače konkurencije azijskih proizvođača.

Manfred Weber, predsjednik Evropske narodne stranke i jedan od najutjecajnijih zastupnika u Evropskom parlamentu, izjavio je 12. decembra da će Evropska komisija odustati od planova koji podrazumijevaju potpunu zabranu novih automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem od 2035. godine.

Njemački proizvođači automobila i Evropsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) već duže vrijeme traže ublažavanje pravila koja favorizuju isključivo vozila na baterije ili vodik. Iz Stellantisa, grupacije koja okuplja brendove od Fiata do Maseratia, upozorili su da evropska autoindustrija rizikuje "nepovratni pad" bez dodatne institucionalne podrške.

Električna vozila ne nadoknađuju pad prodaje klasičnih automobila

Prodaja vozila koja se isključivo napajaju baterijama u Evropi jeste porasla posljednjih godina, ali ne dovoljno da nadoknadi pad prodaje automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.

Uredba prema kojoj bi sva nova vozila od 2035. godine morala imati nultu emisiju usvojena je u martu 2023. godine, u periodu kada su prognoze za električna vozila bile znatno povoljnije nego danas.

Suočena s novim okolnostima, industrija sada traži ustupke. Među prijedlozima su i prihvatanje CO2-neutralnih goriva, poput biogoriva, za pogon motora s unutrašnjim sagorijevanjem, kao i nastavak korištenja plug-in hibrida i vozila s produživačem dometa.

Veliki proizvođači, uključujući Volkswagen, poručuju da kruti rokovi više nemaju smisla i da bi tržište, a ne zakonodavci, trebalo odlučiti kada će motori s unutrašnjim sagorijevanjem u potpunosti biti povučeni. Umjesto zabrana, zagovaraju snažnije poticaje za kupovinu električnih vozila.

Ambiciozni planovi dovedeni u pitanje

Podaci pokazuju da električna vozila i dalje čine relativno mali dio ukupne prodaje kod vodećih evropskih proizvođača, pri čemu većina njih ostaje ispod prosjeka EU od 16 posto u periodu od januara do septembra 2025. godine.

Primjera radi, Volkswagen grupa je ranije planirala da do 2030. godine čak 70 posto isporuka u Evropi bude potpuno električno, dok danas više nema čvrstih ciljeva prodaje električnih vozila. Mercedes-Benz je odustao od ideje potpune elektrifikacije do 2030. godine i najavljuje zadržavanje motora s unutrašnjim sagorijevanjem i tokom 2030-ih.

Gdje je zapelo?

Iako potražnja za električnim vozilima u Evropi raste, tempo rasta znatno je sporiji od očekivanog. Prema podacima ACEA-e, udio vozila na baterije u ukupnoj prodaji iznosio je 16 posto u prvih deset mjeseci ove godine, u odnosu na 13 posto godinu ranije.

Dodatni problemi su nedovoljno razvijena infrastruktura za punjenje, posebno u centralnoj i istočnoj Evropi, te visoki troškovi električne energije, koji posebno opterećuju tržište u Njemačkoj.

Sve to dodatno otežava evropskoj autoindustriji da ispuni ciljeve koji su do prije samo nekoliko godina djelovali dostižno.